Web katalog
Najčitanije
Najčitanije zadnjih 7 dana
Najkomentiranije
Najbolje ocijenjeno
Statistika
- Ukupno registriranih korisnika: 9875
- Ukupno članaka: 23656
- Ukupno komentara: 2087
- Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
- Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44
SDP pristaje na rekonstrukciju federalne Vlade?!

Piše: Asim Metiljević
PREVRAT NA FEDERALNOJ SCENI
Nakon konstituiranja novog Vijeća ministara BiH, lideri dva HDZ-a, Dragan Čović i Božo Ljubić, pokreću ofanzivu za preuzimanje svog dijela kolača u izvršnoj vlasti Federacije BiH; naš novinar analizira je li realan zahtjev Čovića i Ljubića za rekonstrukciju federalne Vlade i otkriva kako će se prema toj inicijativi postaviti SDP i SDA
Dva HDZ-a će blokirati rad Vijeća ministara BIH ako ne bude rekonstruirana federalna Vlada
U nekoliko posljednjih javnih istupa lider HDZ-a Dragan Čović najavio je rekonstrukciju federalne Vlade koja će uslijediti uskoro nakon konstituiranja Vijeća ninistara BiH. Iz njegovog samouvjerenog držanja moglo bi se zaključiti da je za tu ideju uspio dobiti načelnu suglasnost bošnjačkih koalicionih partnera. Najprije lidera SDA Sulejmana Tihića, koji se od početka postizbornih pregovora zalagao za tolerantniji i obazriviji odnos prema legitimnim političkim predstavnciima Hrvata a potom i lidera SDP-a Zlatka Lagumdžije, koji je tokom posljednjih petnaestak mjeseci prešao dug put od rezolutnog odbijanja bilo kakve suradnje s HDZ-om do postupnog prihvatanja HDZ-a kao nezaobilaznog aktera koalicijske vlasti na svim razinama. Do prije nekoliko mjeseci Lagumdžija bi se nakostriješio na svaki spomen rekonstrukcije federalne Vlade, no njegove aktuelne izjave neuporedivo su mekše - „svaka vlada u BiH podložna je rekonstrukciji ako ne bude dobro radila", što se prilično rimuje s izjavom Sulejmana Tihaća koji je rekonstrukciju federalne Vlade doveo u tijesnu vezu s radom novog saziva Vijeća ministara BiH -„ako odnosi između dva HDZ-a, s jedne strane, i SDP-a i SDA, s druge strane, budu dobri, to će biti ozbiljan razlog za razmišljanje o rekonstrukciji federalne Vlade".
PRITISAK ZAGREBA
Lagumdžijin politički zakret prema dva HDZ-a nesumnjivo je potaknut negativnom percepcijom federalne Vlade u većini evropskih država, uključujući i susjednu Hrvatsku, čija se politika prema BiH nimalo nije promijenila nakon nedavnog izbornog trijumfa hrvatske ljevice. Hrvatski predsjednik Ivo Jospipović i dalje održava jednaku distancu preme ideološkoj braći u Sarajevu, zamjerajući im političku marginalizaciju legitimnih predstavnika bh. Hrvata. Izborni slom HDZ-a Hrvatske nimalo nije poremetio uspostavljene kontakte hrvatskog predsjednika Jopsipovića s čelnikom HDZ-a Čovićem. Dapače, njihovi susreti u Zagrebu i Mostaru još su učestaliji i srdačniji nego ranije, uz istovremeno napadno izbjegavanje Jospipovića da se susretne s predstavnicima centralne vlasti u Sarajevu predvođene SDP-om. Aktuelna federalna Vlada podvrgnuta je tihoj diplomatskoj izolaciji, i ta je činjenica možda i presudno omekšala Lagumdžijin pretvrdi stav prema dva HDZ-a.
VARNICE MEĐU PLATFORMAŠIMA
Tome su svakako doprinijele i stalne varnice koje sijevaju između četvoročlane platformaške koalicije, osobito između SDP-a i Boljitka braće Lijanović, koji obilato zloupotrebljavaju činjinicu da svakog trenutka mogu srušiti tijesnu parlamentarnu većinu platformaša u federalnom Parlamentu. Zahvaljujući toj poziciji Lijanovići su se, pored ostalog, izborili i za povećanje budžeta federalnog Ministarstva poljoprivrede sa 50 na 75 miliona KM, koji mogu trošiti bez ikakvog nadzora i parlamentarne kontrole, a platformaši su im pod pritiskom i ucjenama morali prepustiti i punu kontrolu nad važnim finansijskom resursom Federacije BiH - Razvojnom bankom.
„Kada god procijene da je nama stalo do usvajanja neke odluke ili zakona, Lijanovići počinju zatezati kako bi što skuplje naplatili svoju podršku", povjerio nam se jedan visoki dužnisnik SDP-a, navodeći kao primjer dvosmisleno očitovanje Lijanovića o „policijskom zakonu" do čijeg je usvajanja SDP-u očigledno jako stalo.
Prema najavama lidera HDZ-a Dragana Čovića, rekonstrukcija federalne Vlade trebala bi uslijediti odmah nakon konstituiranja novog saziva Vijeća ministara BiH, a najkasnije dva do tri mjeseca nakon toga. U svakom slučaju prije raspisivanja redovnih općinskih izbora koji bi se trebali održati na jesen ove godine.
PONOVO NA POČETKU
Rekonstrukcija federalne Vlade podrazumijevala bi personalne promjene u pet ministarstva pod kontrolom HSP-a i NS Radom za boljitak. Riječ je o Ministarstvu poljoprivrede (Jerko Ivanković, NSV Radom za boljitak), Ministarstvu pravde (Zoran Mikulić, SDP), Ministarstvu finansija (Ante Krajina, HSP), Ministarstvu rada i socijalne politike (Vjekoslav Čamber, HSP) te ministarstvu trgovine (Milorad Bahilj, NS Radom za boljitak). Ovih pet „hrvatskih" ministarstava HDZ i HDZ 1990. podijelili bi prema formuli 3:2 u korist HDZ-a, pri čemu bi HDZ-u pripalo Ministarstvo finansija, s tim da bi ministar finansija istovremeno bio i dopredsjednik federalne Vlade, jednako kao i u proteklom mandatu. Struktura federalne Vlade precizno je utvrđena Ustavom: premijer i dva dopremijera moraju biti iz tri konstitutivna naroda, a od ukupno 16 ministara, 8 mora biti iz reda Bošnjaka, 5 iz reda Hrvata i 3 iz reda Srba. U Republici Srpskoj primjenjuje se identična proporcija, pri čemu naravno najviše (8) ministara dolazi iz reda najbrojnijeg srpskog naroda, 5 iz reda Bošnjaka i tri iz reda Hrvata.
I aktuelna vlada Federacije BiH, konstituirana je u skladu s formalnim ustavnim odredbama, no problem je u tome što su pet „hrvatskih" ministarstava preuzele partije s krajnje oskudnom podrškom hrvatskog naroda, odnosno što su iz vlasti eliminirane dvije partije, HDZ i HDZ 1990, koje su na proteklim parlamentarnim izborima dobile nadmoćnu podršku hrvatskih birača. Dragan Čović i Božo Ljubić tvrde da su dva HDZ-a dobila 90 posto glasova hrvatskih birača i da im na temelju osvojenih glasova pripadaju sve hrvatske pozicije u izvršnoj vlasti Federacije BiH, po istoj logici po kojoj su SDP i SDA preuzele sve bošnjačke pozicije, makar nisu dobile sve glasove bošnjačkih glasača.
Čak i pod pretpostavkom da se četiri parlamenetarne stranke, SDP, SDA, HDU i HDZ 1990, nekako nagode oko preraspodjele izbornog plijena u federalnoj Vladi, ostaje puno veći problem - preraspodjele političkog utjecaja i kontrole nad ključnim federalnim institucijama, direkcijama, javnim i državnim preduzećima. U do sada neviđenom kadrovskom cunamiju, platformaška koalicija je pomela sve naslijeđena kadrove u federalnim institucijama, direkcijama i preduzećima i na čelne pozicije instalirala odane poslušnike, nerijetko i nabliže srodnike, prijatelje i kumove. Rekonstrukcija kakvu zagovaraju dva HDZ-a podrazmijevala bi nove personalne promjene u svim institucijama, direkcijama i preduzećima pod kontrolom Lijanovića i HSP-a, a u izvjesmoj mjeri i SDP-a.
To će međutim ići puno teže i nesumnjivo će biti glavni predmet sporenja između SDP-a i dva HDZ-a.
OHR pere ruke
REKONSTRUKCIJA U NADLEŽNOSTI STRANAKA
Povodom učestalih najava rekonstrukcije federalne Vlade, oglasio se i OHR.
„Sve dok Ustavni sud ne presudi drugačije, sadašnja Vlada Federacije BiH je legalna i legitimna. Rekonstrukcijom Vlade FBiH treba da se bave političke stranke, ukoliko smatraju da je to potrebno, a ne kancelarija visokog predstavnika", stoji u službenom saopćenju OHR-a.
Podsjećamo, visoki predstavnik Valentin Inzko 28. marta protekle godine suspendirao je odluke CIK-a koje se odnose na validnost Doma naroda Parlementa GbiH, te na izbor predsjednika i dva dopredsjednika Federacije BiH.
CIK je prethodno poništio odluku o izboru predsjednika i dva dopredsjednika Federacije BiH „jer nije u skladu s Izbornim zakonom BiH", te utvrdio da nisu bili ispunjeni zakonski uvjeti za formiranje Doma naroda, čime je ozbiljno problematiziran legalitet cijele izvršne vlasti Federacije BiH.
Discipliniranje neposlušnih
NIKO NIJE NEZAMJENLJIV - OSIM SDP-A!
Ne treba posve isključiti ni mogućnost da se u pozadini Lagumdžijinog približavanja Čoviću kriju isti razlozi zbog kojih Lagumdžija već neko vrijeme flertuje s Fahrudinom Radončićem, liderom opozicione partije SBB. Na ovaj način Lagumdžija zapravo pokušava disciplinirati svoje koalicione saveznike, Tihića, Lijanovića, Jurišića, i staviti im do znanja da nisu nezamjenljivi i da već ima spremne kandidate, Radončića, Čovića i Ljubića, koji bi rado preuzeli njihovu poziciju.
Lagumdžijin stvarni interes jeste ostanak aktuelne izvršne vlasti u Federacije BiH u kojoj SDP kontrolira ključne poluge i najvažnije ekonomsko-finansijske resurse.
Slobodna Bosna
Vezani članci
- Tomislav Zelenika: Što hoćete vi, dragi moji Hrvati?
- Zašto Stjepan Radić smeta guskama u (sarajevskoj) magli?!
- Uputstvo SIP-a o popuni Doma naroda PFBiH je neustavno i nezakonito
- Ivan Vukoja: Komšićev izbor je i nelegitiman i nelegalan
- Analiza Mirjane Kasapović: Bosanski unitarist i politička štetočina će postati grobar BiH
- Arhiva vezanih članaka
Nema komentara