Twitter

Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9572
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Kolumne » Politika » Što trebaju znati građani BiH kada Hrvatska uđe u Europsku uniju

Što trebaju znati građani BiH kada Hrvatska uđe u Europsku uniju

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 08.01.2013. 11:34

BiH na granici EU-a

Što trebaju znati građani BiH kada Hrvatska uđe u Europsku uniju

■ Donosimo odgovore na 76 pitanja što se u životima građana BiH mijenja od studiranja, uvjeta rada, mogućnosti zaposlenja, prijelaza granice, života u pograničnom području
■ Građani BiH koji imaju i hrvatsko državljanstvo smatrat će se građanima EU i uživati ista prava kao i hrvatski državljani iz Hrvatske, uključujući prava koja se odnose na zapošljavanje i slobodu kretanja bez graničnih kontrola unutar šengenskog prostora

Bez obzira koliko u svojim verbalnim nastupima dužnosnici Hrvatske i BiH, tješili svoje građane kako se od 1. srpnja ove godine, kad RH postane punopravna članica EU-a, neće ništa bitno dogoditi, život u i iza schengenske granice, ipak će biti drugačiji. Za BiH će biti drugačiji, jer jedan njezin konstitutivni narod (Hrvati) kao nositelji hrvatskih putovnica po automatizmu postaju punopravni članovi ujedinjene europske obitelji s mogućnošću korištenja svih privilegija koje nudi zakonodavstvo EU-a.

Kakve to pozitivne i negativne promjene po građane BiH nosi ulazak Hrvatske u EU sadržajno, razumljivo i detaljno, pojasnila je Direkcija za europske integracije BiH kroz 76 pitanja i odgovora sublimiranih u brošuru pod nazivom „Na granici s EU”.

U odgovorima na postavljena pitanja građana, iscrpno su pojašnjene sve posljedice koje približavanje granice EU-a nosi za tvrtke, poduzetnike, poljoprivrednike, stočare, trgovce, studente, umirovljenike, radnike, bolesnike, pa i turiste... iz BiH. U suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova i europskih odnosa Direkcije za europske integracije uz pomoć ostalih ministarstva iz Vijeća ministara BiH. Pitanja su klasificirana kroz tematske cjeline: trgovina, rad, usluge i financije, putovanja, boravak i ostala prateća pitanja. Odgovori, kako piše u uvodu brošure koju Večernjak predstavlja u cijelosti svojim čitateljima sadrže informacije o situacijama u kojima se građani BiH svakodnevno mogu naći, a koje se, primjera radi, odnose na putovanje, školovanje, rad, trgovinu, prelazak granice i slično. U mnogim područjima članstvo Hrvatske u EU neće dovesti ni do kakvih promjena, odnosno već postojeći aranžmani i dalje će vrijediti, ali u puno njih hoće. Kao jedan od banalnijih ilustracija oko teme promjena, spomenut ćemo podataka da će turisti iz BiH od 1. srpnja ove godine ljetovati na jadranskoj obali po drugačijim uvjetima.

Morat će u lisnici imati 50 eura za svaki dan boravka u BiH. Prije putovanja, kućnim ljubimcima koje vode sa sobom na more morat će priložiti putovnicu, zbog čega je kako se ističe u jednom od savjeta Direkcije za europske integracije BiH poželjno konsultirati ovlaštenog veterinara. Od onih esencijalnih stvari koji će se ulazaka RH u EU-u reflektirati na tržište BiH svakako je za očekivati da radnici iz BiH zbog nepostojanja jezičnih barijera lakše dobiju zaposlenje u Hrvatskoj od primjerice nekih drugih članica EU-a. Građani BiH koji imaju i hrvatsko državljanstvo smatrat će se građanima EU i uživati ista prava kao i hrvatski državljani iz Hrvatske, uključujući prava koja se odnose na zapošljavanje i slobodu kretanja bez graničnih kontrola unutar šengenskog prostora.

Bh. građani moći će (kao i do sada) kupovati nekretnine po tzv. principu uzajamnosti. Uzajamnost za fizičke osobe postoji uz uvjet da one u Hrvatskoj stalno borave ili obavljaju dopuštenu djelatnost, a za pravne osobe pod uvjetom da obavljaju djelatnost u Hrvatskoj. Ugovor o socijalnom osiguranju između BiH i Hrvatske potpisan je 2000. godine i stupio je na snagu 1.11.2001. godine. Ovaj Ugovor je zaključen na neodređeno vrijeme, te će njegova primjena biti nastavljena i nakon ulaska RH u EU. od 1. jula 2013. godine. Hrvatska povući i iz CEFTA-e 2006, a trgovinski odnosi između RH i zemalja potpisnica CEFTA Ugovora bit će definirani Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju kojeg su te zemlje sklopile s EU-om. Kako Hrvatska pristupanjem tržištu EU prestaje biti dio tržišta CEFTA, pojedine firme iz Hrvatske, kako bi bile konkurentne na tržištu jugoistočne Europe, planiraju preseliti svoje pogone u najbliže susjedstvo u BiH.

Za stanovnike koji žive u pograničnom pojasu do pet kilometara od granice sa Hrvatskom, moći će prelaziti uz posjedovanje pogranične propusnice. Na temelju odredbi Sporazuma između BiH i RH o socijalnom osiguranju, državljani BiH, članovi obitelji aktivnih osiguranika i korisnici inozemnih mirovina i invalidnina, te njihovi članovi obitelji koji imaju stalni boravak u Hrvatskoj, koriste puni obim zdravstvene zaštite na temelju potvrde o pravu na zdravstvenu zaštitu. Svojstvo osiguranika u RH se stječe prijavom mjesno nadležnom uredu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Ostatak teksta potražite u tiskanom izdanju Večernjeg lista.