RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Treba ukinuti Federaciju BiH, RS i Distrikt Brčko

Napisano 01.02.2011. 09:52

Prilog novom ustroju Republike BiH

Treba ukinuti Federaciju BiH, RS i Distrikt Brčko

 

Piše: Franjo Boras

 

Poštovane dame i gospodo. Ja nisam zaokružio ni jednu temu jer moje stajalište je izvan ovih tema i osobno je moje, koje naslov nosi "Prilog novom ustroju Republike BiH". Ovim se prilogom pridružujem pojedincima, skupinama, institucijama koje su također nezadovoljne i pokreću ista ili slična pitanja u vezi s neprimjerenim u svijetu državnim uređenjem BiH. S ovakvim državnim uređenjem nema nikakvih izgleda za boljom budućnošću, a posebno svojih mladih naraštaja i onih koji dolaze iza njih niti se može posvetiti rješavanju aktualnih i neodloživih životnih problema svojih građana. Aktualno se državno-pravno uređenje BiH održava zahvaljujući nazočnosti međunarodne zajednice. Sve što je dobro učinjeno za narode i građane ove zemlje od Daytona do danas urađeno je uglavnom voljom međunarodne zajednice. Ako bi se ovako stanje nastavilo, to jest da nam međunarodna zajednica nameće unutarnje državne odnose BiH ne bi nikad stigla u EU.

Mnogobrojni su razlozi za izmjene ili dopune daytonskog Ustava, jedni predlažu njegovu dopunu, drugi su za njegovu potpunu izmjenu, treći su da se zadrži postojeće stanje. Ja se priključujem svojim prilogom ovim drugima, to jest za njegovu suštinsku izmjenu. Prilogom predlažem da se ukine FBiH, RS i Distrikt Brčko, a da se uspostavi Republika Bosna i Hercegovina s 12 župa, odnosno kantona, i distriktom u Sarajevu. Svaki od tri naroda imao bi 4 župe, odnosno kantona, u kojem ne bi imao 2/3-insku većinu u odnosu na druga dva naroda. Utemeljenje župa, odnosno kantona s narodnosnom većinom izvršeno je prema popisu pučanstva u 1991. godini. Župe sa hrvatskom većinom imale bi sjedište u Mostaru, Bugojnu, Vitezu i Odžaku, i obuhvaćale bi 28 tadašnjih općina. Kantoni s bošnjačkom većinom imali bi sjedište u Sarajevu, Zenici, Tuzli i u Bihaću i obuhvaćali bi 44 tadašnje općine. Kantoni sa srpskom većinom imali bi sjedište u Banjoj Luci, Doboju, Bijeljini i u Foči, i obuhvaćali bi 33 bivše općine. Distrikt Sarajevo sastajao bi se od 4 bivše općine, i to; Centar, Ilidža, Novi grad i Novo Sarajevo.

Pojedine narodnosne župe, odnosno kantoni nisu međusobno povezani, te kako njihova nepovezanost onemogućavala bi njihov eventualni separatizam i upućivale bi na međusobnu neovisnost i želju za zajedničkim življenjem sva tri naroda u RBiH. Trodijelna vlast vršila bi se ne razini, i to na razini kotara, župe, odnosno kantona, i države BiH. Jednom uspostavljene župe, odnosno kantoni i njihove međusobno administrativne granice ne bi se mogle mijenjati bez suglasnosti sva tri naroda na razini države ni nakon tri godine, kada bi se izvršio novi popis pučanstva. Predloženom unutarnjom državnom organizacijom BiH osigurala bi se ne samo sadašnja formalna, nego i stvarna konstitutivnost naroda na njezinom najmanjem dijelu, to jest općini, zatim u kotaru, župi, kantonu i u BiH.

Stvaranjem ekonomskih regija župe, kantoni otklonili bi tendencije i njihove izolacije, cijepanje, zatvaranje i separatizam. Kao država BiH brže bi osigurala svi svojim građanima
 međunarodno priznata ljudska prava i slobode, značajno bi se smanjili sadašnji troškovi administracije i efikasnije bi se organizirale sve institucije vlasti, realno bi se mogao očekivati brži povratak izbjeglih, prognanih i raseljenih građana na njihova ognjišta.

Prilogom se predlaže da se vrati na stanje koje je bilo 1991. godine, kao da se ništa nije dogodilo od tada do danas. Znamo da su se dogodile strašne stvari među narodima bosanskohercegovačke zemlje.

Postavlja se krucijalno pitanje, tko bi proveo predloženu unutarnju reorganizaciju BiH? Odgovaram mu, na političkoj sceni BiH i danas su iste one tri političke stranke iz 1991. godine i sve tri i tada i danas tvrde da su demokratske i da žele demokratsku BiH, evo prijedloga da to i učine. U tome bi ih trebale ohrabriti i podržati susjedne zemlje, a svakako da bi ih trebale u tome poticati i međunarodna zajednica, čelnici vjerskih zajednica, islamske, katoličke i pravoslavne također bi trebali u tome sudjelovati.

Na kraju napomena, ovaj prilog datira iz siječnja 2004. godine, ovih dana završava se njegovo tiskanje u 500 primjeraka i bit će dostavljeno svim važnim čimbenicima u izvan BiH.

| VL |


Nema komentara

Anketa

Ustavi