RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

U RS želi da se vrati 73.925 ljudi

Napisano 10.05.2012. 12:30

Davor Čordaš, ministar za izbjegla i raseljena lica RS-a

U RS želi da se vrati 73.925 ljudi

Zahtjeve za obnovu imovine u BiH podnijelo je 7.246 hrvatskih obitelji, a većina tih zahtjeva odnosi se na povratak u RS, uglavnom u Posavinu

Piše: Gordana Katana, Oslobođenje

► Nedavno je okončana donatorska konferencija na kojoj su prikupljena sredstva za poboljšanje položaja izbjeglih i raseljenih u regionu. Jeste li zadovoljni?

- Donatorska konferencija organizirana je u okviru regionalne suradnje četiri zemlje - Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Od predviđenih 580 milijuna eura, koliko je potrebno za provedbu projekata, prikupljeno je oko 300 milijuna. Što se tiče BiH, planirano je da se osigura oko 100 milijuna eura, odnosno 85 milijuna donatorskih sredstava i oko 15 milijuna učešća BiH. Većina tih sredstava je i osigurana i mi trebamo biti zadovoljni, tim prije što smo dobili uvjeravanja da će do kraja provedbe projekta biti prikupljena i ostala planirana sredstva.

Ljudi, a ne euri

Mi imamo spremne projekte i možemo početi čim sredstva budu operativna. Kad jedna obitelj koja već godinama čeka rješenje, dobije krov nad glavom tamo gdje želi da živi, to je korak naprijed. Ja govorim o ljudima, a ne o eurima. Od 5.400 obitelji, koliko je planirano da se sredstvima donatora zbrine u BiH, za život u RS-u opredijelilo se 4.200 obitelji. Od toga je 1.800 hrvatskih, 1.200 bošnjačkih i 1.200 srpskih obitelji. Naš zadatak je da im to osiguramo. Federacija BiH treba da osigura povratak za 600 srpskih obitelji i zbrine 600 bošnjačkih obitelji koje žele da ostanu u FBiH. Sredstva će biti raspoređena razmjerno potrebama na terenu, što bi značilo da će oko tri četvrtine sredstava biti implementirano u RS-u. Moram podsjetiti da je 5.400 obitelji deseti dio izbjeglog i raseljenog stanovništva koje čeka obnovu svoje imovine u BiH i pred nama je još mnogo posla.

► Koji su to prioriteti kada je u pitanju položaj ove populacije u Republici Srpskoj?

- Prioritet je svaka obitelj i svaki čovjek koji je imao svoj dom, a već godinama je bez krova nad glavom i nosi epitet izbjeglice, prognanika ili raseljene osobe. Osobito su u teškom položaju obitelji koje koriste neke od kolektivnih i alternativnih vidova smještaja, gdje su uvjeti života na granici ljudskog dostojanstva. Opredjeljenje i odluka Vlade RS-a je da se ove obitelji prioritetno zbrinu. U prošloj godini riješili smo smještaj za preko 500 obitelji iz alternativnih vidova stanovanja, od čega više od 100 iz kolektivnog smještaja. I ove godine sukladno raspoloživim resursima radimo na zbrinjavanju ovih obitelji, pa je određeni broj stambenih jedinica već izgrađen, dok su neke u izgradnji. Za starije korisnike pokušavamo pronaći rješenje adekvatno njihovim potrebama. Najbolji je gerijatrijski smještaj, gdje će imati i svu potrebnu zdravstvenu njegu. Nakon stupanja na snagu Zakona o državnim stanovima na kojima ne postoji stanarsko pravo, a kojim se nepotraživani stanovi, koje je Ministarstvo do sada koristilo za alternativni smještaj, vraćaju vlasnicima, javlja se problem smještaja obitelji iz tih stanova. U RS-u je 706 obitelji smješteno u takvim stanovima. Ja sam intenzivirao susrete sa načelnicima općina u kojima ima naših korisnika alternativnog smještaja i pokušavamo zajedno pronaći najbolje rješenje. Ohrabruje me zainteresiranost i razumijevanje općinskih vlasti i ljudska dimenzija kojom prilaze ovoj problematici. U Doboju smo dobili uvjeravanja da ni jedna obitelj koja ima pravo na alternativni smještaj neće biti iseljena iz stanova čiji je vlasnik općina, a u razgovore su se aktivno uključili i ponudili pomoć i poslanici NSRS-a različitih parlamentarnih stranaka iz Doboja. U Trebinju smo također naišli na razumijevanje načelnika, te su u suradnji sa lokalnim vlastima otvorene nove mogućnosti za zbrinjavanje obitelji iz alternativnih vidova smještaja. U tu svrhu planiramo izgradnju oko 30 novih stambenih jedinica u Trebinju. Očekujem da ćemo i sa ostalim općinama imati dobru suradnju i zajedno riješiti ovaj problem.

► Nedavno ste rekli da je preko 7.000 hrvatskih obitelji potpisalo zahtjeve za povratak u RS. Gdje se žele vratiti i kada će im biti osigurani uvjeti za povratak?

- Prema evidenciji Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, zaključno sa 15. travnjem ove godine, zahtjeve za obnovu imovine u BiH podnijelo je 7.246 hrvatskih obitelji, a većina tih zahtjeva odnosi se na povratak u RS, uglavnom u posavske općine. U toku prošle godine, Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica RS-a iz proračuna je izdvojilo oko 2,5 milijuna za povratak Hrvata u RS, što je značajan pomak ako se uzme u obzir da je u periodu 2006 - 2010. godine izdvojeno oko 2,8 milijuna KM. Radili smo istovremeno na obnovi kuća, infrastrukturnih objekata, kao i na projektima potpore održivom povratku. Smatram da takvim pristupom osiguravamo potpunije uvjete za one koji zaista žele da se vrate i ostanu u svojim domovima, kao i za obitelji koje su se već vratile.

Neodgovorne tvrdnje

I ove godine radimo na sličan način. Često sam na terenu. Vlada RS-a je usvojila naš program za 2012. i započeli smo s njegovom realizacijom. Usporedo realiziramo niz projekata kroz kreditna sredstva, zajedničke projekte odobrene od Povjerenstva za izbjeglice BiH, kao i projekte u suradnji sa međunarodnim organizacijama. Završili smo projekt potpore manjinskom povratku u Mostar, u suradnji sa vladom SAD-a, CRS-om, UNHCR-om, federalnim resornim ministarstvom i Gradom Mostarom, gdje je osigurana pomoć održivom povratku za 45 srpskih obitelji. Sličan projekt pripremamo za hrvatske povratnike u Posavinu i banjalučku regiju, jer tek tako možemo govoriti o potpunom, održivom povratku.

► Vodite Ministarstvo čiji se budžet iz godine u godinu smanjuje. Kako osigurati uvjete onima koji žele da se vrate i omogućiti im da ostanu u svojim domovima?

- Naš ovogodišnji proračun je veći u odnosu na prošlu godinu za oko jedan milijun KM, ali to je još nedovoljno u odnosu na iskazane potrebe. Ipak, naše ukupne aktivnosti nadilaze proračunski okvir, jer kao što sam rekao, niz projekata realiziramo kroz kreditna sredstva i zajednička sredstva sa partnerima. Prošle godine smo zbog neformiranja Vijeća ministara imali zastoj u radu Povjerenstva za izbjeglice BiH, a nije realizirana ni odluka Parlamenta BiH o kreditnom zaduženju od 400 milijuna KM, namijenjenih za provođenje Revidirane strategije za provedbu Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma. Da su ta sredstva bila operativna bili bi ostvareni daleko bolji efekti na terenu, ali mi smo radili u zadanim a ne željenim uvjetima i postigli efekte sukladno raspoloživim resursima.
I ove godine možemo raditi samo operativnim sredstvima. Mnogo projekata je spremno i vjerujem da će, pored zajedničkih projekata, uz naš proračun uskoro biti operativna i donatorska sredstva. Od toga ovisi dinamika rješavanja povratničkih problema. Ovo ministarstvo ima kapacitete da to implementira i nadam se da ćemo ubrzo početi sa provedbom projekta koji je predstavljen na donatorskoj konferenciji u Sarajevu.

► U posljednje vrijeme čule su se ocjene da je proces povratka u RS okončan. Kako se to uklapa u želju velikog broja Hrvata da se vrate u RS?

- Proces povratka bit će okončan kada svi koji se žele vratiti budu imali obnovljene kuće, struju i vodu u tim kućama, obnovljenu putnu komunikaciju do kuće i prihode koji će im osigurati dostojanstven život u njihovim domovima. U ovom trenutku imamo relevantne podatke i evidenciju o 50.160 zahtjeva za obnovu imovine u BiH. Ako govorimo precizno o povratku u RS, radi se o ukupno 22.165 obitelji ili 73.925 osoba koje žele da se vrate, a moram napomenuti da zahtjevi za obnovu još pristižu. Imajući u vidu ove činjenice, tvrditi da je proces povratka okončan, krajnje je neozbiljno i neodgovorno, pa mogli bi reći čak i uvredljivo za te obitelji.

| Oslobođenje | HB.org |


Nema komentara

Anketa

Ustavi