RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Ustav Švicarske stvaran u BiH uvjetima!?

Napisano 02.03.2010. 12:55
Švicarska

Suprotno uvriježenom mišljenu o mirnodopskoj višenacionalnoj zemlji, moderna država Švicarska, u svojim glavnim segmentima, stvarana je u burnim krvavo-ratnim okolnostima. I samo, zahvaljujući naprednjačkim snagama iz svih etnija i vjera, koji su se organizirali u Liberalnu stranku, stvoren je ustav koji je u pravo vrijeme unio harmoniju među posvađane vjere i jezike, gradove i provincije. Prosperitet zemlje bio je tako zagarantiran - dovoljno jakom saveznom razinom, kao i sasvim dovoljnim kompetencijama srednje razine (kantona). Važnost općina naravno, nikada nije dovođena u pitanje.

Da se podsjetimo:

1798. godine snažna francuska okupatorska vojska (generala Bonaparte), iz već ranije zauzetih područja frankofonske Švicarske, koji su je uz hvalospjev dočekali, napala je gradove njemačke Švicarske, prije svih Bern, Solothurn i Freiburg - s četrdeset tisuća najmodernije naoružanih vojnika. Dvadeset tisuća odlučnih švicarskih vojnika poraženi su u krvavom okršaju. Nakon poraza pobjednička vojska je palila i pljackala, i na razne načine maltretirala švicarsko pučanstvo. U krvi su slomljeni i ostali gradovi (kantoni), koji se nisu slagali s okupacijom i stranom diktaturom. Švicarska je tada postala područje međunarodnog ratnog sukoba stranih vojski: austrijske, francuske, ruske…

Na Bečkom kongresu (1815.), na kojem su bili i predstavnici švicarskih kantona, Švicarska je dobila današnje granice, ali i zastarjeli ustroj samostalnih članica(državica) koji su tako zadržali političku samostalnost (i bili su u pravom smislu – entiteti), jer je to mnogo više odgovaralo stranim silama da provode svoj utjecaj. To su odmah iskoristile građanske elite i uvodile zakone na štetu provincijskog življa. Siromašna država Švicarska (tj. savez država) teško se tako mogla oporaviti, i još teže profitirati u okružju močnih nacionalnih susjeda.

Švicarski intelektualci, potpomognuti stranim političkim izbjeglicama, iznova su se organizirali, i što je najvažnije, formirali su jaku Liberalnu stranku, aktivnu u skoro svim švicarskim područjima. Htjeli su prije svega razumno raspodijeliti vlast na srednjoj i na saveznoj razini, jer su uvidjeli da bez jake savezne države nema napretka, kao što ga nema i bez jakih samosvojnih kantona. Prvi pokušaj da se takav ustav odglasuje (1833.) propao je. Konzervativci – čuvari gradskih privilegija bili su još uvijek prejaki. U tom previranju došlo je čak i do građanskog rata sa stotinu mrtvih i više stotina ranjenih, sve dok konzervatici nisu kao poraženi i rastjerani otvorili put modernom saveznom ustavu. Pobjednički Liberali pripremili su prijedlog novog ustava koji je odmah na glasovanju i potvrđen: 1848. godine.

Švicarski kantoni


Za razliku od starog ustroja, Švicarska je tako postala savezna država u kojoj savezno izglasani zakoni obvezuje sve kantone. Vojska, vanjska politika, carine, pošta, željeznice…postaju stvar saveznih organa.

Savezna zakonodavna vlast je dvodomni parlament: u Domu kantona su po dva zastupnika: iz svakog od 22 kantona, a u Predstavnički dom bira se direkno po jedan zastupnik na svakih 20 tisuća stanovnika.

Vjerska pripadnost u Švicarskoj

Karta kantonalnih granica i vjerske pripadanosti na pocetku 19. stoljeca (katolici i reformirani)

Srednja razina (kantoni) imaju i dalje zakonodavnu, sudsku i izvršnu vlast. Kompetentni su za školstvo, kulturu, socijalnu skrb, prostorno uredjenje…Također i vjerska pitanja, u to vrijeme od posebne važnosti, spadaju u kantonalnu razinu odlučivanja, jer je religiozna pripadnost povijesno glavna opravdanost kantonalnog zajedništva. To se može lako uočiti pri uspoređivanju granica vjerske pripadnosti i kantonalnih granica. Osim iznimaka vjerski mješanih kantona (koji su našli druga zajedništva političkog suživota – primjer: kanton Graubuenden), istovjerske općine, ako i nisu teritorijalno povezane sa svojim kantonima, ostaju im vjerni - primjer: kantoni Feriburg, Solothurn, Schaffhausen - ili se zajednički odcijepljuju; primjer Appenzell - Ausseroden. Najnovije odcijepljenje katoličkih općina u Juri od ostalih reformiranih općina bernskog kantona rezultiralo je novim kantonom 1979. godine, s nazivom: Republika i Kanton Jura…Naravno da je svako odcijepljivanje bilo bolno za mnoge, ali vjera u – biti svoj na svome – obavezivala je i poštivanje volje drugih.

Kanton Freiburg

Katolički kanton Freiburg u reformiranom okruženju

Princip direkne demokracije, tj. poštivanja referendumske narodne volje u svim pitanjima, ozakonjen u modernom saveznom ustavu, dao je švicarskom društvu nesagledive političke prednosti i omogućio izuzetan prosperitet za naredna stoljeća. Taj princip - kreiran u stoljetnim ratovima i bunama švicarske viševjerske i višenacionalne zajednice - danas se u svojoj cijelosti - politološki može poistovjetiti s principom subsidijarnosti (političko odlučivnja odozdo), koji za ustroj Bosne i Hercegovine može kao primjer biti od izuzetne pomoći.

Pitanje je za Bosnu i Hercegovinu: - biti ili ne biti - koliko naprednjačkih realista kreira ustroj posvađane bh zajednice, kako su organizirani i kakva im je pronicljivost

mr.sc. Željko Vukić (Zuerich) / [email protected]

 


Ispiši
Ocijeni: 3.5
10877 pregleda

Nema komentara

Anketa

Ustavi