RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Kardinal Puljić u Mariji Bistrici optužio i hrvatsku politiku u BiH!

Napisano 15.10.2012. 10:40

Kardinal Puljić u Mariji Bistrici optužio i hrvatsku politiku u BiH! 

„Vidimo i danas da i europska i domaća politika, ali i hrvatska politika u BiH, idu prema tome da nas prekriže. Iz hrabre vjere poručujemo: suočit ćemo se i s tim izazovima. Crtajte entitete kako želite, ali nemate pravo izmjestiti nas iz rodnog kraja i zavičaja, nemate pravo zanijekati da budemo i Hrvati i katolici. Nitko nema mandat da nam ta prava oduzme.“..

„Umnoži našu vjeru“ geslo je ovogodišnjeg hodočašća vjernika Vrhbosanske nadbiskupije i Banjalučke biskupije u Nacionalno marijansko svetište Majke Božje Bistričke. Više od tisuću hodočasnika iz BiH u subotu, 13. listopada, sudjelovalo je u euharistiji koju je u Crkvi na otvorenom predvodio nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, u zajedništvu s banjolučkim biskupom mons. dr. Franjom Komaricom i apostolskim nuncijem u RH nadbiskupom Alessandrom D'Erricom. Na početku Godine vjere ovo hodočašće bilo je molitva za vjeru u osobnom životu, životu obitelji te za djelovanje u javnosti.

Kao sudionik Biskupske sinode u Rimu o novoj evangelizaciji kardinal Puljić vjernicima je u propovijedi govorio o prenošenju vjere za koju je najvažnija obitelj, jer roditelji djeci prenose ono što žive.
„Zato je potrebno ponovo sačuvati svetost braka i obiteljskog ognjišta, da bi roditelji u svome domu uprisutnili radost vjere. To je ujedno i najsnažnija nova evangelizacija“, naglasio je kardinal Puljić. Za svećenike, redovnike i katehete rekao je da oni nadograđuju ove obiteljske temelje kako bi mladi susreli Krista, a upravo u tom susretu snaga je vjere iz koje slijedi svjedočenje: „Nova evangelizacija prvenstveno je svjedočenje vjere.“

Prema kardinalovim riječima, snagu svjedočenju vjere daje molitva, sakramentalni život, euharistija, u čemu se očituje naš identitet, da smo Kristovi. Vrhbosanski nadbiskup ukazao je i na važnost župe kao šire obitelji, što nam može pomoći ustrajati u vjeri. A sa snažnom vjerom možemo biti i hrabri svjedoci u javnosti, „da se ne bojimo kada nas počnu napadati, prozivati i diskriminirati.“

Po njegovom mišljenju, „iako to zovu demokracijom koja počiva na ljudskim pravima, vidimo da je na djelu propala demokracija u kojoj je sve manje ostvarenih ljudskih prava i sve je manje jednakosti, a vrijedi pravilo: tko je jači, taj ima veća prava.“ Katolici i danas trebaju biti hrabri kao i naši preci u prva kršćanska vremena, ili za vrijeme turske vladavine na našem području, ili pak u komunizmu, „pa zar da se u ovoj lažnoj demokraciji stidimo vjere i da budemo kukavice?“, upitao je kardinal Puljić.

S hodočasnicima je podijelio i iskustvo Biskupske sinode u kojoj sudjeluje kao sinodalni otac. Susrećući pastire Crkve sa svih kontinenata svijeta kardinal Puljić je primijetio: „Biskupi iz zemalja gdje se bolje živi pesimističniji su, a oni iz zemalja gdje je progonstvo i trpljenje, optimističniji su. To me zadivilo. Vidim da je snaga ondje gdje postoji spremnost na žrtvu, a gdje se dogodi uljuljanost, vjera stradava.“

Osvrnuo se i na trenutnu političku situaciju u BiH koja ne ide u prilog Hrvata: „Vidimo i danas da i europska i domaća politika, ali i hrvatska politika u BiH, idu prema tome da nas prekriže. Iz hrabre vjere poručujemo: suočit ćemo se i s tim izazovima. Crtajte entitete kako želite, ali nemate pravo izmjestiti nas iz rodnog kraja i zavičaja, nemate pravo zanijekati da budemo i Hrvati i katolici. Nitko nema mandat da nam ta prava oduzme.“ Da bi opstali u tim prilikama odlučujuća je vjernost duhovnim korijenima, kako je i zaključio kardinal Puljić: „Zavjet činimo da korijenje ne izdamo. Pomozi nam, Gospo, da se ne bojimo žrtava. Ljudi žrtve sposobni su graditi budućnost.“

Vjernike iz BiH na zauzetost za budućnost u svojoj zemlji ohrabrio je i apostolski nuncij u Hrvatskoj, a ranije u BiH, nadbiskup D'Errico. „Mora biti jasno da obnovljena zauzetost za budućnost – koja nam se danas čini apsolutno hitnom – je zadatak koji se ne odnosi samo na one koji imaju najviše odgovornosti u društvu ili na crkvenoj razini. To se pitanje odnosi na sve, na svakoga u onom što može učiniti. Ima onih koji mogu učiniti više i onih koji mogu napraviti manje... Svi se moraju osjećati pozvanima napraviti svoj dio, s osjećajem kršćanske i građanske odgovornosti.“ Izrazio je zadovoljstvo što je u Hrvatskoj, u prva tri mjeseca svoje službe, razgovarajući na svim razinama, crkvenim i političkim, o sadašnjosti i budućnosti hrvatskog katoličkog naroda u Bosni i Hercegovini, naišao na otvorenost i raspoloživost u traženju prikladnijih rješenja za Hrvate u BiH. Svoju službu, pak, u Hrvatskoj smatra nastavkom one koja mu je bila povjerena kao Papinom predstavniku u BiH od kraja 2005. godine: „Činjenica je da su mi Sveti Otac i Poglavari Svete Stolice izričito rekli da moja služba u Republici Hrvatskoj mora biti shvaćena kao nastavak mojeg služenja hrvatskom katoličkom narodu koji je na tom području toliko izmučen.“ Podsjetio je na blizinu i solidarnost Svetog Oca s Hrvatima u BiH. Ujedno je izrazio zahvalnost najvišim vlastima Republike Hrvatske, koje su mu posvjedočile u različitim prilikama svoje istinsko zanimanje i potpunu potporu za Hrvate u BiH: „Želja, za koju molimo danas, je da zajedno možemo naći prava rješenja za pitanja koja razmatramo, kako bi hrvatski katolički narod u Bosni i Hercegovini mogao nastaviti davati svoj dragocjeni doprinos za sadašnjost i budućnost Zemlje, s jednakim dostojanstvom i jednakim pravima u odnosu na druge konstitutivne narode.“

U prinosu darova na oltaru Crkve na otvorenom podno bistričke Kalvarije, što su ih prinijeli vjernici u narodnim nošnjama, našli su se: knjiga o stanju katoličkih župa na području BiH 1991. – 2011., svijeća s motivom bl. Ivana Merza kojega Banjalučka biskupija želi, posebno u Godini vjere, ponuditi mladima kao svijetli lik svjedoka vjere i zaštitnika vjernika, Leksikon pokojnih svećenika Banjalučke biskupije, misno vino proizvedeno u biskupiji, sir trapist, plodovi zemlje Derventskog dekanata i župe Uskoplje, te u ime Hrvatske katoličke misije Linz austrijski proizvodi. Na kraju Mise kardinal Puljić vjernicima je podijelio potpuni oprost koji je, uz ispunjene uvjete, za Godinu vjere odobrio papa Benedikt XVI.

Pjevanje je predvodio župni zbor župe Imena Marijina iz Gromiljaka pod ravnanjem s. Marinele Zeko.

Hodočašće je završilo pobožnošću Križnoga puta koju je predvodio biskup Komarica.

| kta |


Nema komentara

Anketa

Ustavi