Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9572
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Vijesti » BiH » Lovrić: BiH treba dobiti i novo unutarnje administrativno-teritorijalno uređenje.

Lovrić: BiH treba dobiti i novo unutarnje administrativno-teritorijalno uređenje.

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 22.01.2010. 11:38

Predsjednica Lovrić

1. Može li dosljedna provedba Kreševske deklaracije biti nadomjestak za održavanje hrvatskoga foruma?

Deklaracija je opći dokument, sa zajedničkim načelima, u određenom stupnju i obvezujućim, pa stoga ne mislim da se može promatrati iz istog kuta. Na forumu možemo raspravljati ali nije nužno i da donesemo neka konkretna rješenja. Ono što je još uvijek nepoznanica kod najave ovoga foruma jeste tema. Bilo je govora kako bi se raspravljalo o ustavnoj reformi, točnije Butmirskom paketu, za koji sam od početka tvrdila kako je propao prije nego je i počeo. Stoga, forum na ovu temu nema smisla, ali isto tako sam stajališta kako se mora razgovarati s tim da sve smjernice budu definirane i da teme budu u potpunosti aktualne! Ono što ne želim je da se ovaj forum politizira i da se koristi u predizborne svrhe.

2. Da li je nakon Kreševa zastalo hrvatsko političko dogovaranje u BiH?

Apsolutno se ne slažem! Zapravo tvrdim kako je nakon potpisivanje Kreševske deklaracije hrvatsko političko dogovaranje u BiH tek počelo i zaživjelo u pravom smislu te riječi! Do tada hrvatski predstavnici nisu imali jedinstvenu političku platformu, ali sada imaju i znaju koji je to minimum u pregovaranju. Da li smo zadovoljni dinamikom održavanja to je drugo pitanje. Ali, s tim u vezi dogovorili smo na zadnjem sastanku u Kiseljaku intenziviranje sastanaka, odnosno održavanje sastanaka svakog prvog ponedjeljka u mjesecu prema redosliju potpisa na Deklaraciji. Takvim radom i djelovanjem, odnosno realiziranjem dogovorenog, možemo jedino polučiti rezultate a tko misli suprotno, pa i oni u redovima hrvatskoga naroda, na kraju će snositi odgovornost! Samo načelo definirano u Kreševskoj deklaraciji o „diskontinuitetu“ teritorija govori o jedinstvu Hrvata na prostoru cijele BiH.
U Programu HSS-NHI stoji odrednica kako ćemo biti „korektiv i poveznica“ hrvatskih stavova u BiH. Tko želi dobro ovoj zemlji i ovim narodima neće imati ništa protiv održavanja ovih sastanaka!

3. Smatrate li uspostavu hrvatske federalne jedinice rješenjem za BiH i zašto?

Apsolutno smatram da BiH treba osim novoga ustava dobiti i novo unutarnje administrativno-teritorijalno uređenje. A odgovorit ću vam i zašto. Ovaj Ustav, točnije Aneks, i ovakvo unutarnje uređenje zemlje jesu bili dobri prije 15 godina kako bi se zaustavio rat. A to svi znamo. Također, znamo i kako ovakvo rješenje onemogućava napredak Bosne i Hercegovine u svim segmentima. Pa, ako sve to znamo onda mi nije jasno zašto postoje tolike fobije od mijenjanja stanja koje je loše i koje ne vodi ama baš ničemu! Ako su Hrvati konstitutivan narod, i ako nisu zadovoljni postojećim rješenjem, a imaju pravo to reći, onda ne vidim u čemu je problem. Moramo razgovarati kao tri ravnopravna partnera i postići dogovor, a mislim kako to možemo. Nitko ne treba strahovati od bilo kakvih secesionističkih namjera unutar hrvatskoga korpusa, jer zaista to nema nikakvog temelja. Ovdje je problem ako dva Hrvata sjednu popiti kavu mobilizira se cijeli bošnjački establishment, a za to nema nikakve potrebe. Hrvati su omogućili neovisnost ove zemlje a to sada mnogi zaboravljaju!
Znači, ukoliko se dogovorimo i promijenimo stanje, pa ako se i to pokaže kako nije najbolje rješenje mijenjat ćemo opet, ali samo na ravnopravnoj osnovi. Možemo ga mijenjati onoliko puta dok ne nađemo optimum za sve nas koji ovdje živimo.

4. Može li izjednačavanje ustavnoga položaja naroda i građana BiH biti alternativa daljnjim podjelama zemlje po nacionalnom modelu?

Već sam djelomično odgovorila na ovo pitanje, ali zar za vas narodi nisu građani ove države odnosno zar građani ne pripadaju određenom narodu ili nacionalnim manjinama!? Ako mislite na kategoriju ostalih tu kategoriju ne priznajem jer je nepoznata međunarodnoj praksi.

5. Što je za hrvatski narod u BiH trenutno važnije: reforma Ustava BiH ili listopadski izbori?

Mislim kako je dovođenje u istu ravan reforme Ustava i izbora nelogično. Postojeći Ustav, kako sam već rekla, nije poražavajući samo za Hrvate već i za ostale konstitutivne narode i nacionalne manjine u BiH. Dosadašnji „paketi“ koji su nuđeni kao reforma Ustava su u najmanju ruku ponižavajući. Prvenstveno zato što je to opet pokušaj nekakvoga nametanja koji na ovim prostorima nikada nisu donijeli dobra. Sama izmjena Ustava jeste nužan i dugotrajan proces, ali isključivo kroz dogovor naših ljudi. Svako rješenje koje mi sami iznađemo biće bolje od postojećeg. Nije dobro za našu budućnost gledati uvijek u Međunarodnu zajednicu i čekati da oni nešto odrade za nas, jer su dosadašnja događanja pokazala kako ni međunarodna zajednica unutar sebe nema jedinstven stav. Obzirom kako je ovo izborna godina i kako je za bilo kakve promjene ostalo malo vremena ne vjerujem kako će se dogoditi neki revolucionarni preokret. Ali, može sa razgovarati i time osigurati temelje da kada završe izbori dođe i do izmjene Ustava.

6. Kakva je vaša suradnja sa HSS RH?

HSS RH jeste naša sestrinska stranka i s njima imamo vrlo korektne odnose, mnogo bolje negu su bili dosada. Krajem prošle godine bili smo u posjeti HSS RH i kao gosti smo nazočili na njihovoj programskoj skupštini. Imamo dogovore o suradnji na političkoj razini kroz zajedničko djelovanje na poboljšanju položaja Hrvata u BiH.

7. Koje su to moguće negativne posljedice izmjena Zakona o prebivalištu RH za bh.Hrvate?

Podigla se velika prašina oko izmjena i dopuna ovoga Zakona. Da li je to opravdano kao što mislimo vidjet ćemo na kraju. Ono što je najtragičnije jest da će opet najviše biti pogođeni Hrvati prognani iz Posavine i prostora današnje Republike Srpske, odnosno da će vjerojatno izgubiti mogućnost prava glasovanja za izbore u našoj državi.
Pročitala sam Prijedlog Zakona i moram priznati kako mi objašnjenja da će se na ovaj način regulirati birački popisi baš i nema neku osnovu, jer su te stvari regulirane kroz Zakon o popisima birača. Ali vidjet ćemo. Ažuriranje propisa je neophodno, no da li je to u nekim slučajevima ustavno to je drugo pitanje. Osobno sam mišljenja kako je to indirektni pritisak na Hrvate u BiH da prihvate ponuđene amandmane na Ustav BiH.

8. Kako ste doživjeli izbor Ive Josipovića za predsjednika RH i šta taj događaj može značiti za položaj Hrvata u BiH, koji su masovno glasovali protiv njega?

Osobno nikada ne izlazim na izbore za bilo što u Republici Hrvatskoj, bez obzira što je to moje pravo zagarantirano Ustavom RH, tako da nisam glasovala ni za koga. Ali, pozdravaljam izbor g-dina Ive Josipovića i mišljenja sam kako bez obzira što nije dobio potporu u BiH biće dobar predsjednik za Hrvatsku i sve one koji su državljani Republike Hrvatske. Vrlo je dobro što je od početka napravio distinkciju između sebe i prethodnika Mesića, jasno ističući kako Hrvati moraju biti jednakopravan narod u ovoj državi. Predsjednik mora poštivati Ustav tako da ne vidim mogućnost bilo kakvih negativnih konotacija zbog toga što predsjednik Josipović nije dobio potporu u BiH. Protukandidat je ipak porijeklom sa naših prostora i to je nekakav oblik lokalpatriotizma.

9. Kakve su šanse da hrvatske stranke u BiH iziđu na izbore s jednim kandidatom za člana Predsjedništva BiH i tako osiguraju njegovu pobjedu?

Mislim da su realno dobre šanse, bez obzira na natpise u medijima. Posebice tu mislim na relevantne stranke s hrvatskim predznakom potpisnice Kreševske deklaracije. Činjenica je kako je g-din Jerko Ivanković-Lijanović već objavio svoju kandidaturu, ali NSRZB smatra se multietničkom strankom pa se prethodno ne odnosi na njih. Ali pitanje je koliko je ova kandidatura zaista ozbiljna. S obzirom kako je odziv Hrvata dosta slab na izborima treba poraditi na tom problemu i onda je osiguran izbor od strane hrvatskih predstavnika. Ali, ukoliko dođe do izmjene Ustava u svjetlu presude iz Strasbourga i članovi predsjedništva se budu birali indirektno u Parlamentu BiH onda nije nužno gore navedeno.