Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9570
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Vijesti » Hrvatska » Darinko Kosor: Hrvatska je napravila preveliki otklon od Hrvata u BiH

Darinko Kosor: Hrvatska je napravila preveliki otklon od Hrvata u BiH

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 14.09.2010. 11:09

Darinko Kosor, predsjednik HSLS-a, 45-godišnji nekadašnji dragovoljac Domovinskog rata, našao se na udaru kritika desne političke javnosti u Hrvatskoj zbog izlaska iz koalicije s HDZ-om. Vladu njegove prezimenjakinje Jadranke Kosor nije uzdrmao, ali su u stranci bili laganiji potresi. Osim o stanju u Hrvatskoj Kosor u intervju govori i o odnosu Hrvatske i BiH, te iznosi svoje mišljenje o tome kako bi trebalo urediti Bosnu i Hercegovinu

Imali ste izbor ostati u Vladi ili otići. Zašto ste otišli?

Kosor: Zemlja ne ide u dobrom smjeru, Vlada ne donosi dobre odluke. To se posebno manifestiralo zadnjih petnaestak dana i po pitanju rebalansa državnog proračuna i po pitanju referenduma o Zakonu o radu. Iz takve koalicije, da nismo izašli u srpnju, izašli bismo sada. Nažalost, predvidjeli smo kakve će loše političke poteze vući vladajuća koalicija i Vlada i zato
smo izašli prije.

Je li to bio kukavički potez, kako su ga neki ocjenjivali?

Kosor: Ne, to je bio izuzetno hrabar potez odreći se pozicije vlasti i reći „ne“ takvoj koaliciji. Kukavički je ne raditi ništa u gospodarski gledano najgoroj situaciji od Domovinskog rata do danas.

Kako biste vi pokušali riješiti problem prenapuhanog proračuna?

Kosor: Nitko nema čarobni štapić, ali treba i malo političke hrabrosti za povući neke nepopularne poteze. Bez smanjenja rashodovne strane proračuna nema izlaska iz gospodarske krize. Normalno, nije sve u rashodovnoj, treba prije svega gledati kako podignuti prihodovnu stranu proračuna, ali ne možete smanjiti poreze i doprinose, ako prije toga niste smanjili rashodovnu stranu proračuna. Sadašnji proračun je 120 milijardi, a realno se može prihodovati oko 105 milijardi, što znači da bi idealan proračun uz određena porezna smanjenja bio oko 100 milijardi kuna plus planirani deficit od oko pet milijardi kuna.

Na čemu se sve može uštedjeti?

Kosor: Socijalnim naknadama, poticajima i subvencijama, troškovima državne uprave, povlaštenim mirovinama te troškovima zdravstvene zaštite. Primjerice, postoji desetke tisuća ljudi koji primaju socijalne naknade po dohodovnom cenzusu, a vlasnici su vrijednih nekretnina. Drugo, za povlaštene mirovine izdvaja se oko 7,5 milijardi kuna, a da se smanje za još dodatnih 10 posto, to bi bila ušteda od 700 milijuna kuna. Normalno, ta prava ne treba oduzimati invalidima Domovinskog rata, ali većina korisnika povlaštenih mirovina su saborski zastupnici i branitelji koji nisu invalidi i koji u prosjeku imaju 40 do 45 godina, a primaju dva ili tri puta veće mirovine od ljudi koji su ostvarili puni radni staž. Isto tako, sadašnji oblik poticaja u poljoprivredi je u potpunosti neodrživ i predstavlja čisto bacanje novca iz državnog proračuna. Sve ovo što sam sada izrekao većina stranaka i stranačkih lidera ne želi javno izreći, kako se ne bi zamjerili određenim skupinama građana. Zbog toga se i nalazimo danas u situaciji u kojoj jesmo.

Tko će na kraju plaćati taj jaz između potreba i mogućnosti?

Kosor: Neodgovornom politikom Vlada se samo zadužuje, a te dugove vraćat će buduće generacije i buduće Vlade.

Vlada se žali da se nitko ne želi odreći svog dijela novca, da se traži da se uzme drugima, ali ne njima. To je legitimno, ali nitko ne spominje oko 750.000 radnika u relanom sektoru, dakle one koji pune proračun. Gdje je problem?

Kosor: Sindikati koji djeluju su isključivo sindikati državnih i javnih službi. Kada ste čuli za istup nekog sindikata velike privatne tvrtke? Država je danas grubo podijeljena na proračunsku i tržišnu Hrvatsku. Tržišna Hrvatska šuti, radi i odavno su radnici izgubili sve privilegije, a oko 100.000 ih je ostalo bez posla u posljednje dvije godine.

Što se onda može očekivati u budućnosti?

Kosor: Nema tu puno mogućih scenarija. Iduće godine su izbori i najvjerojatnije će doći do promjene vlasti. Nova vladajuća koalicija imat će šest mjeseci da pokaže želi li provoditi mjere o kojima danas govori kao oporba.

Što ako i oni budu kalkulirali?

Kosor: Bit će isto kao i danas s HDZ-om.

A onda, što će biti tada s državnim financijama i gospodarstvom u cjelini?

Kosor: To je ono o čemu bi i građani trebali promišljati kada budu izlazili na predstojeće izbore.

Ako Vladine mjere ne uspiju, što će se dogoditi?

Kosor: Doći će MMF, a onda to znači da će rezovi biti bolniji, bit će mnogo otpuštanja, ali će se uvesti i reda.

Gdje je tu pozicija HSLS-a?

Kosor: HSLS je sada u situaciji da se riješio svih svojih unutarstranačkih problema i utega. Izašli smo iz desne koalicije kojom nismo bili zadovoljni, a nismo prešli u lijevu koaliciju kao što se kalkuliralo da ćemo napraviti.Tu našu nezavisnu poziciju honorirali su građani i dali nam dvostruko viši rejting u anketama nego proteklih mjeseci. HSLS jedini trenutno ima tu poziciju da može pokušati napraviti neki treći put, između blokova, HDZ-a i lijeve koalicije. Koliko ja znam s terena, najmanje trećina građana želi neku treću opciju.

Zašto u Hrvatskoj ne postoje projekcije kakvo će društvo biti za 10, 20 ili 30 godina i kakvo društvo želimo?

Kosor: U Hrvatskoj postoji jako puno pametnih i obrazovanih ljudi koji bi napravili te projekcije da ih netko pita. Primjerice, Vladin savjetnički tim stručnjaka za izradu Programa gospodarskog oporavka napravio je dobar prijedlog. No, Vlada ništa od toga ne provodi iz uskostranačkih razloga.

Koliko se materijalna situacija Hrvatske može loše odraziti na odnos jednog naroda u dvije države, dakle između onog u RH i u
BiH?

Kosor: Danas u Hrvatskoj već imate kaste. Imate bogataše nastale u 90-ima zahvaljujući tadašnjoj politici. S druge strane imate ljude koji kopaju po kontejnerima. Imate i obrazovane ljude koji nikad neće moći priuštiti nešto više svojim obiteljima, jer ne mogu naći posao adekvatan svojem obrazovanju. A imate i ljude koji žive na visokoj nozi, a ne bi to mogli u nekom društvu u kojem u potpunosti vlada pravni i porezni
sustav.

A što se tiče odnosa prema Hrvatima u BiH za to je jednim dijelom odgovorna politika HDZ-a iz 90-tih godina. Nakon promjene vlasti 2000. godine Koalicija je napravila prevelik otklon od Hrvata u BiH, što se također nije pokazalo dobrim. Takav je odnos nastavila i današnja HDZ- ova Vlada. Na neki način se bježi od problema.

Kakva bi BiH trebala biti?

Kosor: Hrvati za razliku od Bošnjaka i Srba u BiH imaju problema s potpunim nestajanjem. Stoga koliko se hrvatska država ne bi trebala miješati u unutarnje odnose BiH, toliko bi se maksimalno trebala angažirati oko opstojnosti hrvatskog naroda, od kulturnih, gospodarskih do obrazovnih programa i financijske pomoći. Što se tiče ideja o trećoj federalnoj jedinici, ukoliko bi ona predstavljala jedno od rješenja problema u BiH, to bi morao biti dogovor sva tri konstitutivna naroda. Koliko znam, preko naših prijatelja liberala iz BiH, sadašnjim stanjem nitko nije zadovoljan.