RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Amnestiranje Hrkaća radi krive optužnice!

Napisano 10.01.2013. 15:23

Prolazi 35. godina od kada je ubijen nevino osuđeni za terorizam M. Hrkać

Amnestiranje Hrkaća radi krive optužnice!

Zbog eksplozije bombe u kinu, Hrkaću tri puta sudili i ubili ga, iako nije bio na mjestu napada

Piše: Zdenko Jurilj, VLM

Uhićen i optužen posve nevin. Nakon višegodišnjih isljeđivanja po zatvorima bivše Jugoslavije, 11. siječnja 1978. je pogubljen. Ni nakon 35 godina se ne zna gdje je pokopan, a obitelji unatoč njihovu inzistiranju bivše komunističke vlasti nikada nisu vratile njegove osobne dokumente, garderobu, vjenčani prsten...

Montirano suđenje

Obitelj i danas postavlja pitanja na koje nema odgovora, već im tek ostaje da na obljetnicu njegove smrti objavom osmrtnice iz zagrljaja zaborava iščupaju sjećanje na Miljenka Hrkaća -Širokobriježanina kojem su udbaške vlasti konstruirale optužnicu za sudjelovanje u postavljanju bombe u beogradskoj kinodvorani „20. oktobar“ 1968. godine, kada je jedna osoba poginula, a 85 ih je ranjeno. Nakon izvršenja smrtne kazne nad nevino osuđenim Miljenkom Hrkaćem, beogradski mediji 12. siječnja 1978. godine izvijestili su kratko kako je „Savezni sud Jugoslavije“, koji je nastao po ukidanju Vrhovnog suda SFRJ, „doneo konačnu odluku. Osmogodišnji proces protiv Hrkaća zbog diverzija u beogradskom bioskopu „20. oktobar“ i u garderobi Železničke stanice stavljen je, najzad, ad akta“.

Unatoč brojnim dokazima iz kojih je razvidno bilo da ubijeni Miljenko Hrkać nije sudjelovao u terorističkim napadima u Beogradu, Predsedništvo SFRJ odbilo je njegovu molbu za pomilovanje i godinu dana poslije presude Saveznog suda Jugoslavije, u zoru 11. siječnja 1978. godine, u četiri sata u krugu Centralnog zatvora u Beogradu izvršena je smrtna kazna.

Priznanje emigracije

U ekskluzivnom razgovoru za Večernjak Žarko Odak član hrvatske emigrantske organizacije Ujedinjeni Hrvati Europe (UHE), kazao je kako Miljenko Hrkać nije podmetnuo bombu u kinodvorani, već Nijemac Bernd Watzel koji je od njih za tu namjenu primio 3.000 DEM.
„Mi smo tada htjeli samo upozoriti da Jugoslavija ima političke protivnike, ali nismo išli za tim da bude ljudskih žrtava“ kazao je Odak.

Njegovo životno priznanje u obitelji nevino ubijenog Miljenka Hrkaća doživljeno je kao konačno spuštanje zastora na tešku, mukama, progonima, obilježenu životnu predstavu. Dvadeset dana prije nego što će ga 11. siječnja 1978. godine pogubiti, Miljenko je pred članovima obitelji tvrdio da je nevin i da mu je sve namješteno. U njegovu nevinost bio je uvjeren Miljenkov službeni odvjetnik Jovan Vukčević, ali i sudski vještak Jovan Popović, koji su jednoglasno tvrdili da nije kriv.

Udruge nevino osuđenih i ubijenih političkih zatvorenika iz RH, BiH i Srbije traže amnestiju za nevine žrtve među kojima se nalazi i pokojni Miljenko Hrkać. No, vlast je u tome veoma spora.

PISMA IZ ZATVORA
„Ja sam nevin, tražite pravog krivca, pobit će mi obitelj“

■  Na početku montiranog suđenja pročitana su dva Hrkaćeva pisma, napisana između priznanja u istrazi i na suđenju, u kojima je tvrdio da je slagao istražnog sudca.
„Potražite pravog zločinca, ja sam nevin“, napisao je Miljenko Hrkač 13. lipnja 1969.
„Ne smijem poreći, jer će mi pobiti obitelj. Rekli su mi da sam maloljetan i da me ne mogu osuditi na smrt. Zato sam pristao, pripazite mi na dijete, jer njegov otac nije krvnik“, u drugom pismu tvrdio je da je nevin ističući da je zločin priznao po nagovoru SUP-a Mostar.


Nema komentara

Anketa

Ustavi