Twitter

Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9574
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Kolumne » Politika » HB Retrovizor

HB Retrovizor

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 23.01.2012. 10:03

Ustavni sud BiH proglasio je nevažećim stara diskriminirajuća izborna pravila za Mostar. Odredbe starog statuta, nakon što su prije više od godinu dana proglašene neustavnim, Ustavni sud je i pravno poništio te stavio van snage, čime prestaje i njihova privremena važnost. Novi izbori neće se moći održati bez novog statuta. Pri tome Ustavni sud nije predložio nikakvo rješenje jer je to u sferi zakonodavne vlasti, bilo da se radi o Parlamentarnoj skupštini BiH ili pak da Ured visokog predstavnika nametne novo rješenje.

Podsjetimo, u odluci iz studenog 2010. Ustavni sud BiH djelomično je usvojio zahtijev Kluba izaslanika hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamenta BiH, te odlučio kako odrebe Izbornog zakona kojima različiti broj birača u Mostaru bira jednak broj zastupnika nije u skladu s odredbama Ustava BiH, te da nije u skladu s člankom 25 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima koji je sastavni dio Ustava BiH.

Međunarodna je zajednica nametnutim Statutom osigurala privilegirani status manjinskim Bošnjacima u vlasti, ali i mogućnost stalne prevage. Samo u Mostaru vrijedi posebni gradski Statut kakav ne vrijedi u ostalim gradovima Bosne i Hercegovine, gdje jednostavno vrijedi zakon većine - jedan birač, jedan glas. Grad Mostar je podijeljen na šest izbornih jedinica. Tri većinske bošnjačke izborne jedinice, koje prate ratnu podjelu grada, imaju znatno manje birača nego u zapadnom većinskom hrvatskome dijelu, no ipak za sastav Gradskog vijeća daju isti broj vijećnika. Tako se primjerice iz mostarskog izbornog područja Sjever sa 6000 birača i izbornog područja Jugozapad s 24.000 birača bira jednak broj vijećnika (3) u Gradsko vijeće Grada Mostara. Time je glas građana bošnjačke nacionalnosti vrijedio kao glas četvorice birača hrvatske nacionalnosti, zbog čega su Hrvati bili u neravnopravnom položaju u Mostaru, i zbog čega je nakon prošlih lokalnih izbora Mostar postao "grad slučaj".

Dana 5. listopada 2008. godine, održani su općinski izbori u Bosni i Hercegovini. Izbori nisu riješili problem gradonačelnika, naime Mostar je 440 dana bio bez gradonačelnika. U tom vremenskom razdoblju, gradski vijećnici su 17 puta pokušali izabrati gradonačelnika, no bez uspjeha, a jedan od razloga toga je bio upravo nametnuti Statut. Sadašnji gradonačelnik Mostara je Ljubo Bešlić iz Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine.

Iako se nazirao kraj krize oko uspostave državne vlade, obustava istrage Tužiteljstva BiH u slučaju "Dobrovoljačka" bi mogla biti uzrokom nove političke krize. Novi predsjedavajući Vijeća Ministara (premijer) Bevanda je početkom idućega tjedna trebao obaviti konzultacije sa SNSD-om i SDS-om, ali ove dvije stranke najavljuju mogućnost prolongiranja imenovanja državne vlade zbog nezadovoljstva radom pravosudnih institucija na razini BiH. Ne ulazeći u opravdanost kritika koje iz RS-a dolaze na račun državnog pravosuđa, treba reći da bi nova blokada imenovanja Vijeća ministara imala vrlo negativne posljedice po unutarnje stanje u zemlji, ali i međunarodnu poziciju BiH. Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je odluka Tužiteljstva BiH o obustavljanju istrage u predmetu "Dobrovoljačka" stvorila situaciju u kojoj je gotovo izvjestan zastoj u formiranju Vijeća ministara BiH. Srpska demokratska straka (SDS) će predložiti SNSD-u da Narodna Skupština RS-a odmah reaktivira odluku o provođenju referenduma i vrati nadležnosti iz oblasti sudstva na nivo RS kako to i predviđa Dejtonski mirovni sporazum.

Tužiteljstvo BiH donijelo je naredbu o zaustavljanju istrage protiv Ejupa Ganića, Hasana Efendića, Zaima Backovića, Jovana Divjaka, Jusufa Pušine, Emina Švrakića, Dragana Vikića, Fikreta Muslimovića, Dževada Topića, Jovice Berovića, Rešada Jusupovića, Jusufa Kecmana, Damira Dolana i Ibrahima Hodžića, jer je utvrđeno da u radnjama osumnjičenih nisu sadržana obilježja krivičnog djela. Tužitelj Jude Romano snosi punu odgovornost za odluku u slučaju Dobrovoljačka jer je bez konzultacija s kolegijem tužitelja odlučio da istraga bude zaustavljena, izjavila je šefica Posebnog odjela za ratne zločine Tužiteljstva BiH Vesna Budimir.

Nakon opsežne istrage, naredba o zaustavljanju istrage protiv spomenutih osumnjičenih osoba donesena je na temelju 352 izjave svjedoka, te 412 materijalnih dokaza koji uključuju dokumente, video zapise, presretane razgovore i druge dokazne materijale.

Dosadašnjom istragom je utvrđeno da je tijekom napada snaga TO BiH na JNA u Dobrovoljačkoj ulici, ubijeno sedam i ranjeno 14 osoba, nakon što su onesposobljene za borbu, rečeno je tada u priopćenju Tužiteljstva BiH.

Nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić izjavio je tijekom posjete međunarodnom sjedištu katoličke humanitarne organizacije „Pomoć crkve u nevolji" (ACN) u Blacktownu u Australiji da je zabrinut zbog rastuće islamizacije u BiH, prenijela je agencija „ACN News".

Kako je javila ova agencija, kardinal Puljić tom prilikom je izjavio da su muslimanski centri i džamije sagrađeni u mnogim mjestima u BiH i to od petrodolara iz Saudijske Arabije. Poglavar Katoličke crkve u BiH kako prenosi „ACN News", podcrtao je da je samo u Sarajevu izgrađeno barem 70 novih džamija.

"U BiH ima između 3.000 i 5.000 vehabija, koje nastoje steći utjecaj u društvu. Nitko u vlastima nema hrabrosti da učini bilo što kako bi se spriječio takav razvoj. S druge strane, na tržištu rada, u školama i u drugim sferama društvenog života katolici su sustavno u nepovoljnom položaju. Cilj je uvjeriti ih da napuste zemlju - rekao je tom prilikom nadbiskup vrhbosanski."

Revizija statusa stradalih u ratu u Federaciji BiH se nastavila na štetu RVI, bivših pripadnika HVO-a, a postoje i osnovane sumnje da se proces revizije koristi da bi se zastrašilo moguće svjedoke u procesima koje Tužiteljstvo BiH vodi protiv počinitelja ratnih zločina nad Hrvatima Bugojna. Tim za kontrolu braniteljske populacije broj 3 prije osam dana je bio u Odjelu za braniteljsko-invalidsku zaštitu općine Bugojno i radi revizije je izuzeo samo dva predmeta koja ima namjeru prekontrolirati.

Radi se o predmetima - dosjeima Miroslava Zelića, predsjednika HVIDRA-e iz Bugojna i predsjednika Koordinacije udruga proisteklih iz HVO-a, ratnog vojnog invalida 70 posto, logoraša i Gordana Raiča, također ratnog vojnog invalida i logoraša. Ono što je zajedničko za Zelića i Raiča jest da su u više navrata bili svjedoci protiv osoba koje Tužiteljstvo BiH sumnjiči za ratne zločine u Bugojnu.

"Četiri puta sam svjedočio protiv osoba osumnjičenih za ratne zločine u Bugojnu. I potencijalni svjedok u mogućim slijedećim suđenjima. Mislim da se radi o pritisku, žele nas kao svjedoke zastrašiti."

Nakon što je imenovan na dužnost federalnog ministra za pitanja branitelja, Zukan Helez javno se po rodnom Bugojnu hvalio kako će se obračunati s hrvatskim logorašima. Nije teško pogoditi tko ministra Heleza savjetuje čije predmete točno treba izuzeti. Riječ je naravno o Besimu Hodžiću, ratnom upravitelju logora „Gimnazija" kojeg je Helez ustoličio za svojega savjetnika.

Američki veleposlanik u Bosni i Hercegovini Patrick Moon izjavio je kako Federaciju BiH treba reformirati kako bi se bolje štitila prava Hrvata, pri tome se usprotivivši osnivanju zasebnog hrvatskog entiteta ili distrikta.

"Želimo da položaj i prava Hrvata budu poboljšani, da vlast bude u duhu Daytonskog sporazuma i da Hrvati imaju priliku da njihovi izabrani predstavnici budu i u državnoj i u federalnoj vlasti sukladno načelima Daytonskog sporazuma. Razgovori o trećem entitetu ili nekom neovisnom distriktu za Hrvate pogrešan je pravac i to bi značilo ići unatrag, pojasnio je veleposlanik Moon."

Mnogi u hrvatskoj javnosti su veleposlanika Moona označili kao ključnu figuru i idejnog tvorca intervencije OHR-a koja je legitimne hrvatske političke predstavnike izbacila iz vlasti u Federaciji BiH, te stoga nije jasno je li izjave predstavljaju neki novi kurs ili nastavak slatkorječive obmane gdje djela svakako imaju veću težinu od riječi.

Nesumnjivo najvećeg pozitivca tjedna smo ostavili za sam kraj. Episkop zahumsko-hercegovački, vladika Grigorije održao je propovijed u dubrovačkoj katedrali. Jedan je od prvih svećenika koji je u javnosti rado i često polemizirao o odnosima intelektualaca i crkve, o filmskoj umjetnosti i djelima sa kritičkim osvrtom na kršćanstvo, o Haagu i osumnjičenima koji se kriju, o potrebi da svako obnovi, ili sudjeluje u obnovi onoga što je u ratu srušeno. Na pitanja o podjeli kršćanstva i kulturoloških matrica na zapadne i istočne, uvijek je isticao da to nije stvarna, već politička podjela.

Vladika je hrabro izgovorio riječi kritike, ali i s puno srca poticao na toleranciju, opraštanje i ljubav. Poruka vladike Grigorija će još dugo odzvanjati Dubrovnikom i regijom:

"Nikome nije zabranjeno da iskrenim srcem i smirenim duhom izgovori tu riječ, svjestan njene težine i smisla; a ta riječ glasi - oprosti. Treba reći uvijek i iznova: oprosti nam, Bože, grijehe naše. I jednako tako snažno i iskreno - oprostite, braćo i sestre, jer Otac naš oprostit će nama duge naše, kao što i mi oprašatamo dužnicima našim. Večeras, na ovom svetome mjestu, u ovoj prelijepoj katedrali i u ovom čudesnom gradu, imam potrebu, kao kršćanin i episkop izgovoriti ovu kršćansku riječ - oprostite."