RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

«1 2 4 » 

Bosna i Srbija

Takvo gibanje naziva "Srblin" i "Vlah" izmedu srpske, dubrovacke i bosanske kancelarije pokazuje da su se oni u Bosni tada mogli pojaviti upravo zato sto se njezino etnodrustveno ustrojstvo i nazivlje kojim se ono iskazivalo u prvoj polovici XIII. stoljeca tek stvaralo.
Pročitajte više » | 27.11.2009. | Pregledano 7365 put(a)

"Srblin" i "Vlah"

Istrazivanje o etnodrustvenom razvoju srednjovjekovne Bosne suocava se s teskocama vec pri tumacenju narodnosnih izricaja u bosanskim cirilskim ispravama XIII. stoljeca, primjerice u trima ispravama bana Mateja Ninoslava.
Pročitajte više » | 27.11.2009. | Pregledano 6332 put(a)

Narodnosno ustrojstvo

Temeljne pojave u drustvenom razvoju srednjovjekovne Bosne - prostorno sirenje, prozimanje istocnih i zapadnih utjecaja, komuniciranje s okolnim podrucjima, napose s istocnojadranskom obalom, drustvena i drzavna individualizacija - bile su i osnovicom na kojoj se stvaralao i njezino etnokulturno ustrojstvo.
Pročitajte više » | 27.11.2009. | Pregledano 2903 put(a)

Istocna osnovica u zapadnom ozracju

Drustvena zasebnost srednjovjekovne Bosne oblikovala se na stjecistu istocnih i zapadnih djelovanja. Misaoni utjecaji Istoka bili su razvojnom osnovicom Bosne, ali su od XII. stoljeca i strujanja Zapada bivala sve primjetnijima.
Pročitajte više » | 20.11.2009. | Pregledano 6563 put(a)

Nužnost komuniciranja

Prodor iz prvobitne prostorne jezgre bio je usporedan s razvojem samostalne bosanske drzave. Bosna se, mozda, vec u doba bana Kulina, potkraj XII. stoljeca, svakako do sredine XIII. stoljeca i bana Mateja Ninoslava, protegnula do srednjeg toka rijeke Drine, u smjeru srpskih zemalja, ali je za njezin razvoj bilo odlucnije sirenje u prostornom luku od zapada i jugozapada prema jugu, navlastito prema istocnojadranskoj obali, sto znaci prema hrvatskim podrucjima.
Pročitajte više » | 27.11.2009. | Pregledano 8923 put(a)

Rubnost Bosne

Pomicuci se u razlaganju o "rubnim podrucjima" srednjovjekovlja s istocnojadranskog pojasa prema kontinentalnom balkanskom zaledu, pozornost valja jos jednom usmjeriti prema visestruko iznimnom svijetu srednjovjekovne Bosne. U pojasu srednjovjekovnih podrucja sto su u hrvatskoj povijesti imali rubnu, vezivnu ulogu ona je zauzimala sasvim posebno mjesto.
Pročitajte više » | 27.11.2009. | Pregledano 9067 put(a)

Povijesne protimbe: nacija kao sudbina

Prigodom polemike o nacionalnoj pripadnosti Bosne izneseno je vise stvari, koje bi imale dokazati, da je ona uvijek bila i danas ostala srpskom. Osvrnut cemo se barem na vaznije od tih prigovora i to u najkracim potezima, koliko je u jednoj maloj brosuri moguce. Daleko je od nas pomisao, da se nigdje i nikad u Bosni ne nalaze i izvjesni tragovi srpstva, kako to srpski polemicari u svojoj tjesnogrudnosti tvrde za hrvatstvo. Oni te dokaze napuhuju do apsurda i iznalaze po Vukovu receptu »Srbe sve i svuda«. Naravno da onda Hrvata u Bosni nema, jer ih naprosto ne smije biti.
Pročitajte više » | 17.11.2009. | Pregledano 5009 put(a)

Islam: etnogeneza bosanskih muslimana

Dr. Glusac grdno se vara, ako misli, da su seobama, osobito iza Beckoga rata (1683.-1699.), muslimani istom u Bosni ojacali. Po historijskim dokumentima izgleda, da ih je, recimo u XVI. i XVII. stoljecu bilo vise nego danas. Po putopiscu Evliji Celebiji varos Foca imala je 17 dzamija i 8 tekija, a Donje Skoplje cak 30 dzamija. Celebija navodi dosta sela i kasaba, koji su tada bile muslimanske, a danas vise nijesu. Vec spominjani Kuripesic istice, da je u Gornjoj Bosni 1530. bilo vise muslimana nego pravoslavnih.
Pročitajte više » | 17.11.2009. | Pregledano 9024 put(a)

Krscanstvo: katolici, krstjani, pravoslavni

U vrijeme bosanske samostalnosti spominju se u Bosni skoro iskljucivo dvije vjere i dvije crkve: katolicka i patarenska, koja se u domacim izvorima naziva »Bosanskom crkvom«, a njezini pristase »krstjanima« i »dobrim Bosnjanima«. Sva sredovjecna povijest Bosne protjece u znaku borbe za prevlast izmedu ove dvije crkve. Svi bosanski banovi i kraljevi katolici su ili bosanski »krstjani«, vlastela, narod i crkve katolicke su ili patarenske. Za trecu vjeru, za pravoslavlje u Bosni, mi iz pisanih dokumenata prije Turaka nista sigurna ne znamo.
Pročitajte više » | 17.11.2009. | Pregledano 7392 put(a)

Povijesni prijegled: sastavnice Bosne i Hercegovine

Radi boljeg pregleda stvari, treba razlikovati pravu Bosnu, jezgru bosanske drzave, od dijelova, koji su joj kasnije pripojeni. Ti su bili: na jugu Zahumlje i Travunija, na zapadu Zavrsje, na sjevero-zapadu Donji Krajevi, na sjeveru Usora i Soli. Prava Bosna sterala se otprilike od Konjica do Vranduka i od Drine do Vranice ili najdalje do Vrbasa. Kao takova obuhvatala je tek petinu ili sestinu danasnjeg bosansko-hercegovackog teritorija.
Pročitajte više » | 17.11.2009. | Pregledano 5690 put(a)

Predgovor: prota Davidovic i Vasa Glusac

U sredistu interesa javnosti stoji danas Bosna i Hercegovina. O njoj se danas govori, raspravlja, polemizira. Njezina se sudbina danas kroji. U takvim prilikama nije nikakvo cudo, da je na dnevnom redu rasprava o nacionalnoj pripadnosti Herceg-Bosne.
Pročitajte više » | 17.11.2009. | Pregledano 3517 put(a)

Povijesni pabirci

Na stranici «Povijesni pabirci» nakanili smo sakupiti faktografski materijal «lakše naravi». Esencijalno, radi se o zbirci političkopovijesnih citata i ulomaka koji se nalaze u povjesničarskim djelima starijega ili polemičkoga pristupa, a više nisu predmetom sustavnih istraživanja u sintetskim radovima moderne akademske historiografije. Poglavito, tu su uradci Dominika Mandića-pravo vrelo brižno složenih citata i osvrta kojima je auktor pokušao «dokazati» etnički hrvatski korijen Bosne i Hercegovine.
Pročitajte više » | 17.11.2009. | Pregledano 5695 put(a)

Prijepori oko etnogeneze

Neven Budak, profesor povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pripada mlađemu naraštaju hrvatskih povjesnika. Predmet interesa mu je poglavito starija hrvatska povijest, i to najviše spekulativna područja etnogeneze i politogeneze- ono što bi se moglo opisati nazivkom jednoga poglavlja iz doljenavedene knjige: origo gentis.
Pročitajte više » | 17.11.2009. | Pregledano 5547 put(a)

Kulturnopovijesne raščlane: umjetnost i graditeljstvo

Rasprava ugledne hrvatske povjesničarke Benedikte Zelić-Bučan o starohrvatskim crkvicama u srednjovjekovnom Zahumlju jedan je od radova koji bijahu zabranjivani ili marginalizirani u doba SFRJ- naime, u javnosti rijetko spominjana (ali prešutno obvezujuća) dogma zahtijevala je da se hrvatski etnički prostor suzi što više, a to je na «akademskoj» razini poglavito značilo minoriziranje udjela hrvatstva u starijoj povijesti sadašnjih država Bosne i Hercegovine, te manjim dijelom i Crne Gore.
Pročitajte više » | 17.11.2009. | Pregledano 4387 put(a)

Kulturnopovijesne raščlane: jezik i književnost

Na ovoj smo stranici nakanili prikazati stariju jezičnu i književnu baštinu Hrvata u Bosni i Hercegovini, kao i okolnih područja iz kojih su u Bosnu, Hum, Zahumlje i Travunju dotjecala uljudbena strujanja, a koja je bosansko-humsko područje vraćalo preobraženo, i, često, obogaćeno. Naravno-detaljan je prijegled takve teme na svemrežnoj postaji nemoguć, pa smo se usredotočili ponajviše na pogled iz ptičje perspektive.
Pročitajte više » | 17.11.2009. | Pregledano 4972 put(a)
«1 2 4 » 

Anketa

Ustavi