RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Odlazak iz Sarajeva

Napisano 06.04.2011. 09:55

ODLAZAK IZ SARAJEVA

■ Borba za prava - Nakon što je sarajevski HVO bio stavljen pod zapovjedništvo ARBiH dolazi do masovnog napuštanja Sarajeva kako pripadnika HVO-a, tako i civilnoga hrvatskog stanovništva
■ Većina stradalnika proteklog rata, a koji su bili pripadnici HVO-a, riješila je svoje probleme. Međutim, kada je u pitanju sarajevski HVO razvojačeni branitelji nisu u cijelosti i na zadovoljavajući način riješili svoja prava
■ Slavko Zec, predsjednik HVIDR-e županije i grada Sarajeva, otkriva kako je dospio u logor Kula, gdje je proveo šest mjeseci, i problemima ove udruge

Slavko Zec, predsjednik HVIDR-e županije i grada Sarajeva, uključio se na početku rata u obranu grada na teritoriju općine Novo Sarajevo. Nastanjen u sarajevskom naselju Pofalići, u kojem je prije rata živio velik broj Hrvata, Slavko se sa samostalnom dragovoljačkom satnijom HVO-a uključio u obranu grada. Ista je djelovala samostalno do uvezivanja svih satnija HVO-a na razni grada u jednu postrojbu, što se jedno vrijeme zvalo sarajevski HVO.

Zatočen u Kuli

Prema Slavkovim riječima, pofalićka satnija je djelovala u gotovo svim zonama odgovornosti HVO-a od općine Stari grad pa sve do naselja Stupa i Dobrinje. Inače, Slavko Zec ima status ratnog zatočenika. O tome kako je dospio u Kulu, a iz nje izašao s teškom psihičkom traumom, Slavko kaže: - Bilo je to u razdoblju kada je došlo do uhićenja i razoružanja pripadnika HVO-a Sarajevo i stavljanja pod zapovjedništvo tadašnje Armije RBiH.
Govoreći o značaju i ulozi ove postrojbe, Slavko ističe kako je ona sve vrijeme branila BiH, grad Sarajevo te konstitutivnost i suverenost Hrvata u BiH. Uhićenje i razoružavanje pripadnika postrojbi sarajevskog HVO-a prelilo je čašu. Naime, poznato je daje nakon tog događaja nastupio najveći egzodus Hrvata iz Sarajeva. S druge strane, mi smo tražili svoju zonu odgovornosti, ali političko ozračje koje je tada vladalo u gradu, to nije dopuštalo. Nakon toga sarajevski HVO preimenovan je u Hrvatsku brigadu 'Kralj Tvrtko' i u potpunosti je bio počinjen pod zapovjedništvo Armije RBiH. Ne mireći se s tom odlukom, a u pokušaju izlaska iz Sarajeva dolazi do zarobljavanja velikog broja pripadnika HVO-a od srpske vojske. Odveden sam u logor Kulu gdje sam proveo šest mučnih mjeseci, otkriva nam Slavko.

Inače, kada su u pitanju problemi s kojima se danas suočava kao predsjednik HVIDR-e županije i grada Sarajeva, Slavko Zec ističe da i nakon 16 godina od završetka rata još uvijek ima problema, ali su oni u većini slučajeva individualne prirode.

Nedostatak prostora

Prema njegovim riječima, većina stradalnika proteklog rata, a koji su bili pripadnici HVO-a riješila je svoje probleme. Međutim, kada je u pitanju sarajevski HVO, Zec ističe kako jedan dio razvojačenih branitelja nije riješio svoja prava na zadovoljavajući način i u potpunosti, djelom i zbog trenutne situacije. On ističe kako je jedan od problema za učinkovitiji rad, nedostatak poslovnog prostora. HVIDR-a još uvijek nema svoje prostorije za rad te smo iz tog razloga primorani na uvezivanje s Koordinacijom udruga HVO-a županije i grada Sarajeva i koristimo njihov prostor, naglašava Zec. Iako su uvjeti za rad HVI-DR-e u Sarajevu otežani, naš sugovornik ističe kako su problemi ratnih vojnih invalida HVO-a Sarajevo u većini slučajeva riješeni. Također dodaje kako ne želi da se HVIDR-a uvlači u političke igre. Njezin cilj je zbrinjavanje bivših pripadnika Hrvatskoga vijeća obrane, smatra Zec. Prema njegovim riječima, sarajevska HVIDR-a se ograđuje od ostalih udruga koje djeluju mimo Statuta HVIDR-e.
Mi smo udruga koja je članica HVIDR-e HVO-a Herceg Bosne, a isto tako članica je koordinacije udruga HVO-a Sarajevo. Naš cilj je okupljanje branitelja HVO-a Sarajevo, radi unaprjeđenja opće sposobnosti, pružanja pomoći svih vidova oko ostvarivanja statusa te obilježavanja značajnih obljetnica. Dakako, tu treba naglasiti i promicanje hrvatskih, kulturnih, povijesnih i gospodarskih vrednota te posebnu brigu za stvaranje uvjeta odgovarajućeg zapošljavanja hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata, ističe Slavko Zec i dodaje kako je upravo ovaj segment koji je vezan za zapošljavanje možda i najteži, s obzirom na trenutnu cjelokupnu ekonomsku krizu u Bosni i Hercegovini, posebice u Federaciji BiH.
Ono što ga posebno pogađa jest još uvijek nerealiziran projekt vezan uz izgradnju spomenika poginulim pripadnicima sarajevskog HVO-a. Prema našim podacima, za obranu grada Sarajeva svoje živote su dala 102 pripadnika Hrvatskoga vijeća obrane i oni su zasluži spomen-obilježje u ovom gradu, smatra Slavko Zec.

Spomenik palim braniteljima HVO-a Sarajeva
■ Mi se kao udruga i svi njeni članovi zalažemo da se konačno završi saga o spomeniku poginulim braniteljima HVO-a Sarajevo. Idejni projekt spomenika napravio je Dane Vuković, građevinski inženjer koji je također bio pripadnik sarajevskog HVO-a. Prikupljena je sva potrebna dokumentacija osim urbanističke dozvole. Spomenik bi se trebao izgraditi na lokaciji općine Novo Sarajevo, između župne crkve Presvetoga Trojstva i salona Šipad.

| VL | HB.org |


Nema komentara

Anketa

Ustavi