U tom kontekstu posebno je istaknula Hrvate koji su, kako je rekla, zbog školskog primjera majorizacije niz godina bili onemogućeni ostvarivati prava konstitutivnog naroda.
"Običan građanin nema mogućnost da kupovinu parcela promatra kroz topografske karte i stekne uvid kako je ta kupovina zemljišta unaprijed isplanirana, kako bi se zatvorio krug", rekao je izvor iz Geodetske uprave.
Cilj misije je stjecanje dubljeg znanja o pastoralnoj situaciji koja iznad svega treba prepoznati cilj potrebe odlaska vjernika koji idu na hodočašće. Na temelju toga bit će predložena pastoralna inicijativa za budućnost.
On ističe kako su se Hrvati u BiH dragovoljno odrekli Herceg-Bosne, a da su poslije toga neprestano očekivali, posebice otkako je Hrvatska ušla u EU, da će s te strane dobiti pomoć da im se osigura ili ravnopravnost ili da im se vrati treći entitet.
Genjac ističe da hrvatski parlamentarci u Europskom parlamentu, već treći put predlažući iste amandmane, insistiraju da se u Rezoluciji o BiH uvrsti formulacija o potrebnim promjenama koje će uključivati i „principe federalizma, decentralizacije i legitimnog predstavljanja“.
Politička situacija je zabrinjavajuća, ali ni u kom slučaju onakva kakvom je neki žele prikazati. Nije ništa bolje bilo ni prije pet ili deset godina.
Komentirajući aktualnu političku situaciju, Predsjedništvo HNS-a je čvrstog uvjerenja kako HNS treba nastaviti politiku kojom će se ostvariti institucionalna jednakopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Ono što je interesantno u njegovom ratnom putu je da je osim Afganistana i Čečenije, a naposljetku i Sirije gdje je ubijen, ratovao i u Bosni i Hercegovini. Naime, od 1992. do 1995. godine ratovao je protiv Hrvata i Srba u Bosni i Hercegovini kao pripadnik odreda El Mudžahid koja je bila u sklopu 3. korpusa Armije BiH.
Konferenciju, čiji je partner Europska udruga državnih šuma EUSTAFOR sa sjedištem u Bruxellesu, a pokrovitelj Vlada Hercegbosanske županije (HBŽ) i koja postaje središnje mjesto artikuliranja šumarskih i drvoprerađivačkih tema, otvorila je europska parlamentarka i članica odbora za poljoprivredu Europskog parlamenta Marijana Petir.
Odlaskom Vesne Pusić, Stjepana Mesića i sličnih, s političke scene u Hrvatskoj, polako ali značajno se promijenila politička klima u pogledu odnosa hrvatske javnosti prema Hrvatima u BiH.
Ako ćemo time riješiti ne samo pitanje hrvatskog jezika u Bosni i Hercegovini, ma što mi mislili o tomu ima li ga, nema li ga, je li u redu, nije u redu, ljudi koji o tome govore kao legitimni predstavnici naroda misle da nisu ravnopravno zastupljeni ovdje u javnim servisima. I ako ćemo time riješiti naplatu u jednom dijelu, pa ljudi moji dajte da to riješimo. Pa što je tu problem?
Podsjetimo, u priopćenju Zvizdićeva ureda navedeno je kako je predsjednik Hrvatskog sabora Božo Petrov tijekom sastanaka kazao kako je “Hrvatska protiv uspostave dodatnih entiteta u BiH”, što je Petrov kasnije demantirao kazavši kako se radi o “sitnoj provokaciji”.
Sveta Stolica mobilizirala je svoju diplomaciju kako bi potaknula rješavanje političkih i ekonomskih problema Hrvata katolika u BiH kojima, stiješnjenima između teško zavađenih politika separatizma Banja Luke i unitarizma Sarajeva, prijeti nestanak.
Nakon što je koristeći rezultate popisa stanovništva u BiH iz 2013 godine, došao do padatka prema kojima bi u većinski hrvatskoj federalnoj jedinici, ukoliko bi ona obuhvatila općine s hrvatskom većinom u F BiH živjelo 372.276 Hrvata ili 75 posto ukupne hrvatske popuacije u Federaciji BiH, čime su demantirane tvrdnje o tome kako bi većina Hrvata ostala “izvan trećeg entiteta”.
Iz Središnje izborno povjerenstvo BiH priopćeno je danas da su razočarani što, kako navode, "neutemeljene, tendenciozne i netočne izjave, kojima se napada na nezavisnost i kredibilitet SIP-a BiH, dolaze od političkih lidera i od pojedinih poglavara vjerskih zajednica u BiH".
Kontaktirajte nas