Kako bi potaknuli standardizaciju proizvodnje ovog ulja USAID/Sweden FARMA II projekt je objavio javni poziv za apliciranje s projektima koji će omogućiti uvođenje reda u ovu oblast.
Kuprešak Ivan Vila vraća se iz Njemačke nakon 25 godina i gradi proizvodni pogon u kojemu će u prvoj fazi raditi 15-ak radnika.
Hercegbosanska županija uskoro bi mogla dobiti novih 15 vjetroelektrana. Prema riječima predsjednika Vlade Hercegbosanske županije Draška Dalića, ova županija ima velike potencijale na području obnovljivih izvora energije, bilo da je riječ o vjetroenergiji, solarnoj energiji, biomasi ili o malim hidroelektranama.
Zašto uvoziti krumpir, kupus i mnoge druge proizvode koje s lakoćom možemo proizvesti u svom kraju i vrtu, pitaju se Posušani. I kivi se uzgaja u posuškim Vinjanima, a posađena je i sibirska aronija u Viru.
Načelnik općine Kiseljak Mladen Mišurić Ramljak ovih je dana objavio javni poziv za iskazivanje interesa za ulaganje u poduzetničkoj zoni “Dugo Polje”.
Uzgoj ljekovitog bilja na području Hercegovine ima veliku perspektivu te u budućnosti može otvoriti brojna radna mjesta. Međutim, potrebno je uključivanje institucija kako bi se ova oblast proizvodnje uredila, odnosno kako se ne bi događale nekontrolirane sadnje određene biljke, a time i rušenje tržišta.
U strategiji razvitka posuškoga kraja navedeni su brojni prirodni potencijali koji mogu doprinijeti snažnom razvitku cijelog ovoga kraja, pa i šire. Neka su seoska područja ostala bez stanovnika, ali se kreće s nekim projektima za oživljavanje tih krajeva.
Proteklo “Posuško lito 2016.” pokazalo je kako i malo Posušje može prirediti bogat program kao i velike sredine.
Kupres zbog svoje nadmorske visine i klime ne pruža uvjete za uzgoj smilja. No ako ne može smilje može bijeli luk, unatoč tome što je kod nas običaj reći da ništa ne može uspjeti (osim da dobro rastu nokti i kosa).
Sarajevska županija izdvojila je 3,25 milijuna KM, Tuzlanska 2,83, Zeničko-dobojska 1,81 milijun KM, dok je Posavska županija izdvojila 1,33 mil. KM. U HB županiji izdvojena su 0,92 milijuna KM, a Zapadnohercegovačkoj 0,87 mil. KM.
Kada je prije dvije godine Posavina doživjela stravičnu poplavu u kojoj su Posavljaci izgubili gotovo sve, a osobito poljoprivrednici, mnogi su ostali bez ikakvoga izvora egzistencije. Kako se voda povlačila stizala je i pomoć, uz ostale donatore, i od Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije.
U prvih šest mjeseci 2016. BiH najviše izvozila u Njemačku, a najviše uvozila iz Hrvatske.
Smiljari, barem što se tiče otkupa smilja, moći će konačno odahnuti. Još ove jeseni moguće su gužve u destilerijama, a već od iduće sezone, takvih problema neće biti.
Bit će neophodno dokazati da je bilje (voće i povrće) koje se izvozilo ili izvozi porijeklom iz BiH i da se ne radi o reeksportu iz država koje su uvele trgovinske sankcije Rusiji - priopćeno je iz te uprave.
U razgovoru s nekolicinom glavnih otkupljivača ali i uzgajivača smilja doznaju da se stanje oko smilja normalizira. Na tržištu su prodane prve 'veće' količine ulja, a otkupljivači vjeruju da će i ostale količine otići put europskih zemalja.
Kontaktirajte nas