RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Top vijesti

«1 2 3 4 ...34 35 36 37 38 » 

Mirko Kovač

Mirko Kovač, roden je 26. prosinca 1938. (Petrovici, kod Bilece). Studirao na Akademiji za kazaliste. film i televiziju, odjel dramaturgije, u Beogradu.
Pročitajte više » | 01.12.2009. | Pregledano 1581 put(a)

Veselko Koroman

Veselko Koroman (Radisici kod Ljubuskog 1934.- ) visestrana je pojava u suvremenoj hrvatskoj knjizevnosti: pjesnik, kritik, romanopisac, esejist, povijesnik i antologicar. Nakon pucke i srednje skole u Ljubuskom i Mostaru, na sarajevskom Filozofskom fakultetu diplomira knjizevnost i filozofiju. Uz clanstvo u bivsem Udruzenju knjizevnika BH, dopisni je clan HAZU, clan Hrvatskog PEN-centra, te Drustva hrvatskih knjizevnika u Zagrebu kao i DHK Herceg Bosne u Mostaru.
Pročitajte više » | 01.12.2009. | Pregledano 2854 put(a)

Lucijan Kordić

U emigraciji se javio i s desetak knjiga afirmirao Lucijan Kordic (1914 Grljevci kod Ljubuskog -1993 Siroki Brijeg), pjesnik sirokog i tematskog i jezicno-izrazajnog i stilskog raspona. Od svih pjesnika u emigrantskom dijelu on je najblizi krugovasima. Ungarettijev djak za vrijeme studija u Rimu, ponio je i u svom pjesnickom izrazu blagotvorni utjecaj profesora, pa je zaista jedan od rijetkih hrvatskih pjesnika izvan domovine koji nije bio tradicionalist. Njegovo pjesnistvo ima svoju lirsku, hermeticnu, i epsku, govornu dionicu.
Pročitajte više » | 01.12.2009. | Pregledano 1696 put(a)

Bartol Kašić

Bartol Kašić (Bartholomaeus Cassius; Bartolomeo Cassio; kadšto potpisivan i s Bogdančić i/ili s dodatkom Pažanin; Pag, 15. VIII. 1575-Rim, 28. XII. 1650) Ostao rano bez oca pa je o njemu skrbio ujak Luka Deodati Bogdančić, paški svećenik, kod kojega je naučio čitati i pisati. Potom je pohađao općinsku školu u Pagu nakon koje se od 1590.
Pročitajte više » | 01.12.2009. | Pregledano 2486 put(a)

Nusret Idrizović

Roden u Bijelom Polju (Sandzak), Nusret Idrizovic (1930) usao je u hrvatsku knjizevnost kao romanopisac i esejist specificne tematike i osebujna izraza. Od 1955. do 1970. napisao je nekoliko knjiga pjesama i dva romana, ali je tek romanom Ikona bez Boga (1970) slikovito pricanje stegnuo u guste ali citke recenice, s tragom orijentalne mastovitosti i opojnim sokom istocnjacke mistike, sto daje iznimnu svjezinu temi stradalnistva aktualiziranoj u stvarnosti komunistickog drustva.
Pročitajte više » | 01.12.2009. | Pregledano 2105 put(a)

Fadil Hadzić

Fadil Hadzic (1922 Bileca) je od Dosadne komedije (1952) do danas napisao pedesetak komedija, satira i vodvilja, igranih na nasim pozornicama, koje su samo manjim dijelom tiskane, pa je zacijelo najplodniji i najizvodeniji hrvatski pisac XX. stoljeca.
Pročitajte više » | 01.12.2009. | Pregledano 1436 put(a)

Asaf Duraković

Rodio se 16. svibnja 1940. u Stocu, u Hercegovini. Nakon pucke skole u rodnom mjestu i gimnazije u Zagrebu, upisao se na Zagrebacko sveuciliste. Tu je doktorirao iz veterinarske medicine 1962, magistrirao biologiju 1965, te doktorirao iz medicine 1968. Kao znanstvenik bavio se istrazivanjima u biologiji, fiziologiji i toksikologiji, te fiziologiji i patologiji kostiju u Zavodu "Rudjer Boskovic" i Zavodu za medicinska istrazivanja u Hrvatskoj.
Pročitajte više » | 01.12.2009. | Pregledano 2654 put(a)

Mak Dizdar

Dizdar, Mak (Mehmedalija), pjesnik (1917 Stolac - 1971 Sarajevo). Osnovnu skolu zavrsio je u Stocu, potom odlazi u Sarajevo gdje 1936. stjece gimnazijsku maturu te prvom zbirkom (Vidovpoljska noc) ulazi u javni zivot. Njegov je stariji brat Hamid, pripadnik knjizevnoga narastaja profiliranoga zbornikom buntovnih stihova Knjiga drugova (1929) tada urednik sarajevskih novina i casopisa Gajret, za koje i D. pocinje pisati.
Pročitajte više » | 01.12.2009. | Pregledano 4144 put(a)

Matija Divković

Matija Divković (Jelaške kod Vareša 1563.- Olovo 1631.) ima povijesnu zaslugu kao utemeljitelj hrvatske književnosti u Bosni (naravno, govorimo o književnosti u modernom značenju riječi- većina je spomenika srednjovjekovne pismenosti nastalih u i oko stare Bosne i Huma, poput Grškovićevoga apostola, Hrvojevoga misala, Hvalovog zbornika ili Mletačke apokalipse također dijelom hrvatske pisane baštine, no, ne i književnosti u užem smislu).
Pročitajte više » | 01.12.2009. | Pregledano 2587 put(a)

Musa Ćazim Ćatić

U rodnom mjestu pohadjao je mekteb i osnovnu skolu. Poslije oceve smrti majka mu se preudala u Tesanj, gdje Cazim uci brijacki zanat kod ocuha i pohadja tesanjsku medresu. Bio je daravit ucenik i vec u medresi dobro naucio arapski, turski i perzijski jezik. Kad je trebao biti regrutiran (1898), bjezi u Tursku.
Pročitajte više » | 01.12.2009. | Pregledano 4419 put(a)

Enver Colakovic

Enver Colakovic (1913 Budimpesta - 1976 Zagreb) je studirao matematiku i fiziku u Beogradu i Budimpesti, a povijest u Zagrebu. Pisati je poceo kao djecak, i to na dva jezika: hrvatskom i madjarskom.
Pročitajte više » | 01.12.2009. | Pregledano 1882 put(a)

Safet-beg Basagic

Safvet - beg Basagic (1870 Nevesinje-1934 Sarajevo), koji rabi i pseudonim Mirza Safvet, profesor arapskog jezika u sarajevskoj gimnaziji, kretao se takodjer u Kranjcevicevu drustvu, a bavio se i politikom. U dva navrata bio je predsjednik i u dva navrata potpredsjednik bosanskohercegovackog Sabora.
Pročitajte više » | 01.12.2009. | Pregledano 3080 put(a)

Toma Babić

Babić Toma (Babich, Babych) (Velim kraj Skradina, oko 1680— Šibenik, 31. VII. 1750), vjerski pisac, himnodijski pjesnik i gramatičar. U samostanu Visovcu stupio u franjevački red 1701. god., a nakon završena novicijata odlazi 1702.
Pročitajte više » | 01.12.2009. | Pregledano 2041 put(a)

Ivan Aralica

Ivan Aralica (Promina u Dalmatinskoj Zagori, 30.9.1930) je bez sumnje dominantni hrvatski narativni prozaik druge polovice 20.stoljeća, a vjerojatno, uz Krležu i najveći hrvatski romanopisac uopće. Nakon školovanja na učiteljskoj školi u Kninu 1953. godine, učiteljevao je u selima Dalmatinske zagore.
Pročitajte više » | 01.12.2009. | Pregledano 1745 put(a)

Ivo Andrić

Razlicit od Ujevica vec i prilozima u Hrvatskoj mladoj lirici, Ivo Andric (1892-1975) imao je i posve drukciju zivotnu i knjizevnu sudbinu. Hrvat iz Bosne (roden u Travniku), Andric se kao sarajevski gimnazijalac kretao u drustvu omladinaca iz buntovnicke "Mlade Bosne", a kao zagrebacki student upoznao je Matosa, i premda se nije svrstao u krug matosevaca, Matosevu smrt komemorirao je predavanjem u Klubu hrvatskih studenata "Zvonimir" u Becu ("Vihor", 1914). Interniran za vrijeme rata kao jugoslavenski nacionalist, poslije "ujedinjenja" usao je u diplomatsku sluzbu, u kojoj brzo napreduje do pomocnika ministra vanjskih poslova i najzad izvanrednog poslanika i opunomocenog ministra u Berlinu.
Pročitajte više » | 01.12.2009. | Pregledano 2090 put(a)
«1 2 3 4 ...34 35 36 37 38 » 

Anketa

Ustavi