Karta dijalekata u visokoj rezoluciji
Izdanja Hrvatskih pošta Mostar u 2011
Pseudomaurski stil je pravac u arhitekturi koji se prvi put pojavio krajem 19. stoljeća. Jedan od njegovih najvećih poklonika je španjolski arhitekt Antonio Gaudi, koji je u povijesti zapamćen kao graditelj nikad dovršene crkve Sagrada Familia u Barceloni.
U Zlatnoj dvorani Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu, u organizaciji ove institucije i Općine Žepče, 31. ožujka je održano predstavljanje Zbornika radova međunarodnog znanstvenog simpozija Žepče 1458. - 2008.
Zagrebačko kazalište Planet Art izvest će 22. siječnja u Hrvatskom domu "Herceg Stjepan Kosača" u Mostaru u 20 sati predstavu Michael Cristofer "Prekidi" u režiji Marka Torjanca. Izvedbu predstave organizira Hrvatsko narodno kazalište (HNK) Mostar, a riječ je o romantičnoj komediji u kojoj glume Nataša Janjić i Amar Bukvić.
Ulaznice se mogu kupiti od 19. siječnja na blagajni Kosače od 19 do 20 sati ili rezervirati na broj mobitela 063/317-348, priopćeno je iz HNK-a Mostar. (F)
U okviru redovitih gostovanja po školama i vrtićima širom Bosne i Hercegovine, Lutkarsko kazalište Mostar posjetilo je i svojim predstavama oduševilo žepačke školarce.
Manifestacija: Humski dani poezije
Obnavljanje prijateljstava i pokidanih veza među susjednim narodima i državama kroz zajedničke programe temeljene na UNESCO konvenciji o očuvanju nematerijalne kulturne baštine.
Izložba radova tradicijskih ženskih vještina, radionica i turističko promicanje kulturnog turizma koje se održava u selu Bila pokraj Livna
U 21. stoljeću se, iako sa smanjenim intenzitetom, nastavila serbokroatistička propaganda. Jedna od najaktivnijih osoba u tom specijalnom ratu je Snježana Kordić, lingvistica hrvatskoga podrijetla zaposlena u Njemačkoj. Njezini se članci i tekstovi mogu vidjeti i na internetskoj stranici www.snjezana-kordic.de , a praktički je kućni lingvist časopisa "Književna republika" (glasilu Društva hrvatskih pisaca), u kojem su objavljivane njezine brojne polemike s istaknutim hrvatskim jezikoslovcima i inozemnim kroatistima (Stjepan Babić, Ivo Pranjković, Leopold Auburger,..). No, taj časopis nije htio objaviti polemički odgovor hrvatskoga jezikoslovca iz Njemačke Zvonka Pandžića, koji je stoga tiskan u glasilu Društva hrvatskih književnika "Republika". Taj tekst, uz neznatne izmjene, donosimo na našim stranicama.
Prije no što prijeđemo na jezičnopolitičke prilike u suvremenoj Bosni i Hercegovini, dat ćemo kratak prijegled jezične povijesti toga područja. Do doseobe Slavena u više valova (6. i 7. stoljeće) Bosna je bila središnjim dijelom rimskoga Ilirika u kojemu su obitavala brojna ilirska (i ne samo ilirska) plemena i narodi govoreći svoje narodne jezike.
Tekst iz knjige povjesničara Mate Marčinka «Iransko podrijetlo Hrvata», izašle u Zagrebu 2000., iako obrađuje tematiku ilirskoga ili slovinskoga naziva za hrvatski jezik-pa bi odgovaralo njegovo postavljanje na stranicu posvećenu toj temi- ipak smo radije stavili na ovu, «publicističku» stranicu jer po pristupu i argumentaciji pripada polemičkim radovima- a još više po arhivarskom pristupu, sličnom onomu Vatroslava Murvara.
U časopisu «Jezik» koji izdaje Hrvatsko filološko društvo, u broju 1. za godinu 39., u listopadu 1991., na stranicama 18-26 izašao je članak akademika Brozovića pod naslovom «Sumrak srpske lingvistike», u kojemu se osvrće na interview koji je dao poznati srpski slavist i rusist Radmilo Marojević.
Ovdje smo samo dali dio ilustrativnoga referata profesora Vinka Grubišića, održanoga na 2. hrvatskom slavističkom kongresu (pridjev «hrvatski» neka ne zavara čitatelja- radi se o međunarodnom znanstvenom skupu održanom u Hrvatskoj), koji dobro prikazuje položaj hrvatskoga jezika u anglosaskoj dijaspori- a posebno «serbocentrične» opsjene dijela onodobnih slavista poput pokojnoga Kennetha Naylora.
Da sam prvi govorio (1), zapitao bih vas zašto ovako svečano predstavljamo pretisak kojemu nije okrugla obljetnica, nego 353. godina od pojavljivanja. Ne znam bismo li čuli pravi odgovor. Sada već znamo, ali se opet možemo zapitati što tu ima reći profesor suvremenoga hrvatskoga književnoga jezika.
Kontaktirajte nas